Predstavljanje JOSD-a u petak
0

Kako do beskamatnih kredita i većeg zapošljavanja u BiH?

Sarajevo-x.com
Potrebno je izmijeniti koncept razvojnih banaka u BiH
Potrebno je izmijeniti koncept razvojnih banaka u BiH
Jedinstvena organizacija za socijalizam i demokraciju 26. novembra zvanično će početi sa svojim djelovanjem u BiH. Na konferenciji će biti predstavljena i zvanična stranica organizacije, ali i ekonomski program svoga djelovanja, "Ekonomiju Zadruge" doktoranta ekonomije Gorana Nedića.

JOSD je Nedićevu "Ekonomiju" prihvatila kao svoju ekonomsku platformu jer, po njihovom mišljenju, predlaže izlaz iz ekonomske i socijalne krize u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina.

"Već trideset godina se Bosna i Hercegovina razvija pod doktrinom neoliberalne ekonomske misli. Osamdesetih godina u okviru Jugoslavije su počele bolne reforme s ciljem prelaska na tržišnu ekonomiju koja je trebala da donese preporod cjelokupnom društvu. Umjesto koncepta Ekonomije Zadruge izabran je put liberalne ekonomije koju su na sav glas propagirali svi ekonomski eksperti svijeta. Bez pristanka na doktrine i recepte liberalne ekonomije pristup stranom kapitalu je bio nemoguć. Poslušali smo taj zov u osamdesetim", stoji u ekonomskom programu JOSD-a, te nastavlja konstatacijom da smo u međuvremenu od najzadovoljnijih ljudi u Evropi postali najnesretniji čije su glavne perspektive "uklapanje u gnusni etnonacionalistički poredak ili emigracija".

Otkud nezaposlenost?

"Od gotovo nepostojeće stope nezaposlenosti početkom osamdesetih godina, došli smo do stanja kada gotovo polovica stanovništva ne može naći posao. Od riješenog stambenog pitanja za sve, došli smo do toga da danas, tek svaki deseti mladi čovjek može sebi riješiti stambeno pitanje. Prelazak na Ekonomiju Zadruge u osamdesetim bi onemogućio nacionalistima da afirmišu svoje ideje i tragedija miliona ljudi južnoslovenskih prostora bi bila izbjegnuta. Prelazak na Ekonomiju Zadruge danas nam daje šansu za pomirenje na osnovima jednakosti i ravnopravnosti", kaže Nedić u svojoj Ekonomiji Zadruge.

On pita građane BiH da li su se ikada u posljednjih 15 godina zapitali: "Kako su nekada svi bili zaposleni, a sada nije 50 posto ljudi? Kako su svi bili u prilici da dobiju stan ili kuću, a sada nije gotovo niko? Kako imamo sve resurse, a živimo bjednije od onih koji nemaju gotovo nikakve? Kako to da većina od nas radi više nego ikad, a ne možemo obezbijediti osnovne životne potrepštine?"

Nedić smatra da je jedinstven odgovor na sva pitanja u poslovnoj filozofiji banaka koje nam "u ovom trenutku daju naš novac kako bi kroz lihvarske kamate za kratko vrijeme došle do što je moguće većih profita".

"Banke zanima jedino da li je projekat profitabilan, tj. da li će dužnik moći da plati naknadu za njihov posao posredništva. Zaposlenost, razvoj društva i čistoća prirode za njih su sporedna stvar. Naša sudbina se ne odlučuje u Sarajevu, Mostaru, Banja Luci ili Briselu, Moskvi i Vašingtonu. Naša sudbina, naš razvoj i zaposlenost se odlučuje u Beču, Klagenfurtu, Ljubljani, Milanu i Torinu, u sjedištima banaka koji upravljaju novcem u Bosni i Hercegovini. Našim novcem. To je sistem najvećeg centralnog planiranja koji je ikada postojao na tlu Evrope", kaže Nedić u svojoj analizi.

Preveliki krediti

On navodi nekoliko primjera da dokaže svoju početnu tezu.

"Kredit od 100.000 KM za stan ili kuću će vas koštati 880 KM mjesečno u narednih 30 godina sa kamatom od 10 posto, umjesto 280 KM kada ne biste platili kamatu posredniku, tj. banci. Za uzetih 100.000 KM vratit ćete 315.000 KM.

Domaća firma koja uveze prijeko potrebnu tehnologiju za razvoj, umjesto jedan milion KM koliko je dobila kredita, vratit će 1,6 miliona u roku od 10 godina pri kamati od 10 posto godišnje.

Troškovi finalnog proizvoda našeg domaćeg proizvođača su neusporedivo veći nego kod uvozne konkurencije jer pored sopstvene kamate i svi učesnici u lancu prije njega plaćaju visoku kamatu.

Ukoliko vi imate ekološki projekat iz turizma vrijedan 100.000 KM, pri čemu ćete zaposliti 30 ljudi i doprinijeti razvoju zajednice a radit ćete na nuli (vaša plata i plate radnika su pokrivene) banka vam neće odobriti sredstva. Niste profitabilni. Njih ne zanima razvoj već samo profit.

Ukoliko imate projekat za koji vam treba 10 miliona KM, zaposlit ćete 5 ljudi i proizvoditi otrovnu hemikaliju koja je karcinogena, dobit ćete kredit bez problema, naravno ukoliko ta otrovna materija donosi profit i vi uredno vraćate 16 miliona KM na uzetih 10 miliona KM.

Građani, privatne firme i društvena preduzeća u Bosni i Hercegovini imaju deponiranih 13 milijardi maraka u stranim bankama u BiH. Strane banke su podijelile 14 milijardi kredita tim istim ili drugim ljudima i firmama unutar države. Za jednu milijardu smo prodali sopstvenu državu i dopustili da se njome gospodari iz vana", kaže Nedić.

Ovdje nemamo prostora da sve upuštamo u sve detalje Nedićevog, odnosno JOSD-ovog rješenja. Spomenimo tek da novi ljevičari smatraju da popravka i deklarativna borba protiv korupcije nisu dovoljni, nego je potreban potpuni redizajn postojećih razvojnih banaka "koji će sistematski onemogućiti korpuciju i stvoriti uslove za otvaranje hiljade radnih mjesta".

"Potrebna nam je hitna dokapitalizacija Razvojnih Banaka i pretvaranje istih u Industrijsko Komercijalne Banke omogućavanjem istim da djeluju kao komercijalne banke tj. da kreiraju novac/kredite iz depozita i divizija unutar njih na lokalne/javne banke namijenjene kreditiranju stanovništva i industrijske/javne banke namijenjene kreditiranju privatnih i javnih firmi.

Manje rate za provredu

"Lokalne/javne banke bi odobravale jeftine potrošačke i stambene kredite građanima. Najsiromašniji bi imali beskamatne kredite (umjesto dosadašnje rate od 880KM za stan koji vrijedi 100.000KM, rata bi im bila 280KM), dok bi bogatiji članovi društva dobili priliku da imaju kredite uz kamatu od 0 do 5 posto. Uslov za dobijanje beskamatnih kredita je da se iznos uštede (880KM minus 280 KM= 600KM) troši na kupovinu domaćih proizvoda i usluga ili taj novac investira u biznis koji je lokalnog karaktera. Višak primanja iznad rate koja je trebala biti kod strane banke mogao bi se trošiti slobodno", kaže Nedić, dodajući kako bi industrijske/javne banke kao dio razvojnih banaka odobravale "jeftine kredite javnim i privatnim firmama, s ciljem zapošljavanja što većeg broja ljudi i razvoja zajednice".

"Trenutno naša firma koja uveze prijeko potrebnu tehnologiju vrijednu milion KM, u narednih deset godina će vratiti 1.6 miliona KM komercijalnoj banci. Konkurent iz inostranstva na uzetih milion KM kredita za opremu vratit će manje od miliona. On ima kamatnu stopu od 1-2 posto i poticaj od 30 posto tako da je njegova realna kamata negativna", pojašnjava Nedić.

Bit će svakako zanimljivo pratiti razvoj ovakve ideje u Bosni i Hercegovini.