{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kako bi trebalo mijenjati Ustav BiH

F
9.7.2008. u 14:54
0
2
Kako bi trebalo mijenjati Ustav BiH
0
Kako bi trebalo mijenjati Ustav BiH
Srpsko građansko vijeće - Pokret za ravnopravnost u BiH dostavilo je danas predsjedavajućem Predstavničkog doma Parlamentrane skupštine BiH Niki Lozančiću i visokom predstavniku za BiH Miroslavu Lajčaku zaključke rasprave triju okruglih stolova održanih tokom aprila, maja i juna ove godine o temi "Ustavne reforme u kontekstu demokratskog funkcionisanja institucija u BiH".
Zaključci mogu korisno poslužiti pripremama za rad na reformi ustavnog ustrojstva Bosne i Hercegovine, navelo je Srpsko građansko vijeće u pismu dvojici zvaničnika, a javnu raspravu nakon koje su doneseni organiziralo je u saradnji s Vijećem Kongresa bošnjačkih intelektualaca i Hrvatskim narodnim vijećem te u kooperaciji s Fondacijom "Heinrich Boll".

Polazni stav ovih triju nevladinih organizacija je da do promjena Ustava BiH može doći samo u demokratskom procesu i unutar Parlamentarne skupštine BiH. U tom procesu nužno treba da učestvuju političke stranke, i vladajuće i opozicione, organizacije civilnog društva, predstavnici nauke i struke, mediji i demokratska javnost.

Stoga je prvi zaključak kojim organizacije sugerišu kako bi trebalo mijenjati Ustav da odluku o potrebi promjene treba službeno donijeti u Parlamentarnoj skupštini BiH. Demokratsko vođenje dijaloga o promjenama Ustava BiH moguće je samo u okviru Parlamenta i njegove ustavne nadležnosti, poštujući politička načela u uvodu - prolegomenu Aneksa 4. Dejtonskog sporazuma, pojašnjeno je.

Ustav treba mijenjati po fazama. Izmjene i dopune postojećeg Ustava treba vršiti prvo u odredbama koje su u suprotnosti s međunarodnim konvencijama, pa tek na isteku kandidatskog staža za članstvo BiH u EU pokušati donijeti cjelovit ustav s kojim bi BiH ušla u Evropsku uniju, drugi je zaključak.

Nužno je u prvoj fazi promjena postojećeg Ustava otkloniti njegove nesaglasnosti, naročito u članovima 4. i 5., s Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i sloboda koje diskriminiraju u entitetima sva tri konstitutivna naroda, Bošnjake, Srbe i Hrvate, kao i nacionalne manjine, a posebno pravo građana BiH na ista politička prava u izbornom procesu na cijeloj teritoriji zemlje, zaključeno je dalje.

"Iz člana 4. i 5. proizilazi, suprotno Konvenciji, da Srbe, Bošnjake i Hrvate nemamo u BiH kao državi, nego u entitetima. I drugo, da građane imamo u entitetima, a nemamo građane Bosne i Hercegovine. To je suština neusklađenosti s Konvencijom", saopćilo je Srpsko građansko vijeće, prenoseći dalje zaključke javne rasprave.

Promjenama u postojećem Ustavu treba ojačati postojeće i formirati nove institucije na državnom nivou koje su neophodne u ispunjavanju uslova BiH u procesu njenog bržeg integriranja u Evropsku uniju. Pritom treba poći od neiscrpljenih mogućnosti koje daje sadašnji Ustav, naročito u članu 1., stav 4., koji predviđa jedinstveni ekonomski prostor.

Velike mogućnosti za dogradnju Ustava postoje u članu drugom, stav 3, kojim je utvrđen katalog prava građana BiH, a o kojima nema zakonodavstva izgrađenog na nivou države Bosne i Hercegovine i institucija koje će se starati o ispunjavanju prava građana iz tog kataloga prava.

I u istom članu u stavu 4., kad je riječ o antidiskriminacionoj klauzuli, nema adekvatnog zakonodavstva. I zato smo svjedoci masovne diskriminacije po svim osnovama u Bosni i Hercegovini, vjerskim i nacionalnim, građanskim i socijalnim, saopćilo je Srpsko građansko vijeće - Pokret za ravnopravnost u BiH.

Kad je riječ o osiguranju državnog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti te međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine, čl. 3. stav 5-a Ustava daje mogućnost za izgradnju novih institucija države BiH i donošenje odgovarajućih zakona, za šta do danas nije bilo dovoljno političke volje.

Prema istom stavu (5-a), nadležnosti iz Aneksa 6, 7. i 8. su u isključivoj nadležnosti države, a ne entiteta, a to u praksi nije tako.

Snažno je izražen stav skoro svih učesnika triju održanih okruglih stolova da u raspravama o ustavnim promjenama, kao i u pojedinim parlamentarnim komisijama koje će raditi na pojedinim pitanjima ustavnih promjena, učestvuju i predstavnici civilnog društva, struke i nauke, uz participaciju evropskih eksperata koji bi posredstvom OHR-a, zajedno s domaćim ekspertima ustavnog prava, učestovali ne samo u raspravama, već i u izradi nacrta amandmana kojim bi se mijenjao ili nadopunjavao postojeći Ustav Bosne i Hercegovine, saopćeno je.

Učesnici triju okruglih stolova koje je Srpsko građansko vijeće organiziralo o potrebi ustavnih promjena (dvaju održanih u Sarajevu i jednog u Bijeljini) bili su predstavnici civilnog društva, političkih stranaka, entitetskih i kantonalnih parlamenata te predstavnici nauke i struke.

Uvodničari su bili profesori i eksperti za ustavna pitanja iz Sarajeva Ćazim Sadiković i Omer Ibrahimagić te Goran Marković, viši asistent Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Diskusiju je moderirao predsjednik Srpskog građanskog vijeća Mirko Pejanović.

Uvodna izlaganja, diskusije i zaključci bit će dostupni javnosti u štampanoj publikaciji, saopćeno je.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: