{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kada ćemo umjesto tri dobiti jednog ombudsmena za ljudska prava

7.9.2015. u 08:20
12
49
Kada ćemo umjesto tri dobiti jednog ombudsmena za ljudska prava
12
Kada ćemo umjesto tri dobiti jednog ombudsmena za ljudska prava
Foto: Arhiv/Klix.ba
Još prije 11 godina Venecijanska komisija izdala je preporuku da se krene u reorganizaciju Institiucije ombudsmena za zaštitu ljudskih prava BiH. No, deceniju poslije, u BiH još uvijek imamo tri ombudsmena za ljudska prava, a tek bi nove izmjene zakonskog okvira mogle rezultirati reorganizacijom ove institucije.
U toku 2014. godine Instituciji ombudsmena se obratilo ukupno 13.178 građana. Jedan od velikih problema s kojima se susreće Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH jeste i činjenica da vrlo mali broj bh. građana ima svijest o značaju ovakve institucije. Također, kako za Klix.ba kažu u Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH, veliki je problem i što građani ne vjeruju institucijama koje štite njihova prava. Nepovjerenje povećava i činjenica da i kada ombudsmen utvrdi da su njihova prava prekršena, onaj ko ih je prekršio nema obavezu primijeniti mišljenje ombudsmena. No, ima i pozitivnih primjera, a mišljenja ombudsmena uglavnom uvažavaju lokalni nivoi vlasti gdje građani ostvaruju većinu svojih prava.

Još 2004. Evropska komisija za demokratiju putem zakona (Venecijanska komisija) usvojila je zaključak da postoji potreba za "restrukturiranjem" institucija ombudsmena u Bosni i Hercegovini u razumnom vremenskom razdoblju.

"Broj ombudsmena se mora postupno smanjivati, prvo sa devet na tri, a zatim sa tri na jednog. Načelo multietničnosti institucija bit će očuvano kroz imenovanje zamjenika ombudsmena sa mogućnošću njihovog rotiranja na poziciju ombudsmena", stoji u preporuci Venecijanske komisije.

Ni do danas nije u potpunosti provedena ova preporuka Venecijanske komisije pa u BiH imamo tri ombudsmena.



Zakon mijenjan četiri puta



"Zakon o ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine donesen je 2000. godine i mijenjan je četiri puta, uglavnom u dijelu koji se odnosio na organizaciju i transformaciju Institucije ombudsmena i nije sačinjen prečišćeni tekst Zakona, što otežava njegovu primjenu, a određeni broj problema u vršenju zakonom utvrđenih ovlasti nastaje zbog činjenice da neka pitanja nisu uopće uređena ili se njihovom regulisanju nije pristupilo na odgovarajući način", stoji u zajedničkom izvještaju sva tri ombudsmena za ljudska prava u BiH.

Prije nekoliko mjeseci zvanično se krenulo u izmjene i dopune zakona. Cijeli proces izrade novih zakonskih rješenja je u nadležnosti Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. Prema informacijama iz ovog ministarstva, zakon će u parlamentarnu proceduru biti upućen do kraja ove godine.

"Period od posljednje intervencije u Zakonu o ombudsmenu za ljudska prava BiH pokazao je da postoji potreba da se interveniše u tom zakonu. Ta potreba nije samo zbog preporuke Venecijanske komisije, već i zbog činjenice da je institucija ombudsmena počela proces reakreditacije", kaže za Klix.ba ombudsmen za ljudska prava Jasminka Džumhur.

Nema argumenata protiv reorganizacije



Proces reakreditacije podrazumijeva provjeru da li jedna neovisna institucija za zaštitu ljudskih prava funkcionira u potpunosti u skladu s pariskim principima koji predstavljaju međunarodni okvir za djelovanje institucija za zaštitu ljudskih prava.

"Mi smo u procesu akreditacije dobili status A 2010. ali su tada izdate i preporuke koje se odnose upravo na kompoziciju institucije ombudsmena i na način imenovanja ombudsmena u saradnji s nevladinim organizacijama uz naglasak na njegovu neovisnost", kaže Džumhur.

Upravo ove preporuke zahtijevaju da se izvrše izmjene zakona kako bi se on uskladio sa preporukama i kako bi institucija ombudsmena za ljudska prava BiH zadržala status koji je dobila 2010. Plan je bio da kroz proces reakreditacije institucija ombudsmena za ljudska prava BiH prođe u ovoj godini, ali je to odgođeno zbog činjenice da su upravo u toku izmjene i dopune zakona.

"Možemo reći da je institucija ombudsmena u BiH postala jedna stabilna institucija čiji rad se može unaprijediti s ciljem, prije svega, unapređenja i povećanja zaštite ljudskih prava. Reforma podrazumijeva i što racionalnije korištenje ljudskih resursa i tu se postavlja pitanje da li je racionalno da postoje tri ombudsmena koji istovremeno odlučuju o istim stvarima", kaže Džumhur.

Jasminka Džumhur
Jasminka Džumhur


Jasminka Džumhur dodaje da bi se teško mogli naći argumenti protiv promjene strukture institucije. Naime, promjene podrazumijevaju da bi jedan ombudsmen i njegovi zamjenici svoje funkcije obavljali jednak vremenski period i na podjednak način vršili sve poslove i zadatke iz njihove nadležnosti. To bi omogućilo da se prostor otvori za sve konstitutivne narode, ali i ostale. Sada se uglavnom biraju ombudsmeni iz reda konstitutivnih naroda, što znači da se ne daju jednake šanse svim građanima.

Uključene i nevladine organizacije



Nevladine organizacije, okupljene oko Sarajevskog otvorenog centra, odlučile su da pomognu u izradi zakona tako što će u proceduru uputiti određene prijedloge. Veoma je značajno da u ovom procesu konsultacija bude omogućeno što više mišljenja i prijedloga kako bi se iznašla kvalitetna rješenja, smatraju iz nevladinog sektora.

Pravna savjetnica u organizaciji TRIAL Adrijana Hanušić-Bećirović kaže da u postojećem zakonu postoji mnoštvo pitanja koje bi trebalo na drugačiji način definirati, uključujući proces imenovanja ombudsmena, što bi ubuduće trebalo biti u nadležnosti stalnog parlamentarnog tijela (Zajedničke komisije za ljudska prava), a ne ad-hoc komisije kako je to predviđeno važećim zakonom.

Precizirala je da bi u pogledu (ne)implementacije preporuka ombudsmena trebalo posvetiti posebno poglavlje, a radi iznalaženja modaliteta za unapređenje zakona, javnih politika i praksi koje se tiču poštivanja ljudskih prava, te naročito onih preporuka koje ukazuju na sistemska kršenja u toj oblasti.

Što se tiče finansiranja očekuje se da priprema i odobravanje samog budžeta Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH, u okviru određenih parametara, ide na relaciji ombudsmen - Parlamentarna skupština BiH kao što je to u slučaju Ureda za reviziju rada institucija BiH te da izvršna vlast ne može biti uključena u taj proces.

"Izmjene i dopune zakona o ombudsmenu trebaju osigurati da predlaganje, utvrđivanje i odlučivanje o budžetu institucije ombudsmena bude u nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH. Što se tiče imenovanja ombudsmena i procesa imenovanja mislim da se već sada postiglo mnogo jer imamo praksu raspisivanja konkursa, formiranja ad hoc komisije i rangiranja kandidata, a pristup konkursima imaju sve osobe koje zadovoljavaju uvjete. Drugi segment je da Parlamentarna skupština BiH odlučuje o rangiranim kandidatima i može se desiti da najbolje rangirani ne budu imenovani. Također, mi moramo govoriti i o aspektu pluralizma, što podrazumijeva da ombudsmeni budu reprezenti svog društva. To znači da se mora voditi računa o gender balansu, da li pripadaju različitim etničkim grupama...", kaže Jasminka Džumhur.

Tekst nastao u saradnji sa Inicijativom za monitoring evropskih integracija BiH i Fondacijom Heinrich Boell.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: