{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kad administracija ni sa smećem ne zna, kriv je ustav

F
17.7.2012. u 14:15
1
10
Kad administracija ni sa smećem ne zna, kriv je ustav
1
Kad administracija ni sa smećem ne zna, kriv je ustav
Foto: Ilustracija
Istraživački centar "Populari" iz Sarajeva objavio je izvještaj pod nazivom "Izvještaj o smeću". Tema izvještaja je upravljanje komunalnim otpadom u BiH, a zasnovan je na dvije studije slučaja (Sarajevo i Bijeljina).
Objavljena analiza demistificira priču o ustavnoj složenosti i entitetskim podjelama kao glavnim preprekama progresu BiH i poboljšanju kvaliteta života građana.

Prvi analizirani slučaj je deponija Kantona Sarajevo, izgrađena po najvišim tehničkim standardima, nedostupna građanima istočnog dijela grada, koji pripada Republici Srpskoj, ali i pojedinim općinama iz Federacije. To je u suprotnosti s tzv. "načelom blizine", sadržanim u Okvirnoj direktivi EU o otpadu, koje nalaže da se otpad mora deponirati što bliže mjestu na kojem je nastao da bi se smanjili troškovi i utjecaj na okoliš.

Kanton Sarajevo insistira da kantonalna deponija može opsluživati samo općine iz sastava Kantona, ne obazirući se na propise iz Direktive, iako će ona jednog dana biti pravno obvezujuća za BiH, ukoliko želimo ići u EU.

S druge strane, umjesto da ulože napore u postizanje dogovora s Kantonom Sarajevo o korištenju deponije, vlasti u Istočnom Sarajevu upustile su se u dugotrajan i skup projekt izgradnje vlastite sanitarne deponije, kaže se u izvještaju.

U međuvremenu, otpad iz Istočnog Sarajeva završava na nesanitarnoj deponiji Krupac, koja svakodnevno prijeti onečišćenjem izvora vode koju piju stanovnici oba Sarajeva.

Istovremeno, Grad Sarajevo tuži Kanton Sarajevo za povrat nadležnosti nad komunalnim otpadom i jasno se vidi da donositelji odluka iz istog entiteta, istog kantona, a često i iz istih političkih partija, ne pronalaze način da surađuju.

Nasuprot tome, kako pokazuje istraživanje "Popularija", u BiH postoje i primjeri suradnje, gdje niti ustav, niti administrativne granice ne predstavljaju prepreku, i gdje politički akteri rade zajedno.

Pet općina iz Semberije iz oba entiteta se udružilo i izgradilo sanitarnu deponiju sredstvima Svjetske banke, kojom upravlja zajednički osnovana javna kompanija EKODEP. Deponija radi u skladu s EU načelima, otpad se zbrinjava efikasno, a kredit se uredno vraća Svjetskoj banci.

To je primjer koji odlično pokazuje da se modeli efikasnog upravljanja mogu naći u našoj neposrednoj blizini, unatoč administrativnim preprekama.

Dok nadležni iz sarajevske regije za sve probleme krive ustav, te administrativne granice između entiteta, ali i kantona, njihovim kolegama u Semberiji ništa od toga ne predstavlja problem. U "Populariju" ističu činjenicu da nadležne u Sarajevu i u Semberiji obvezuju isti zakoni, ali oni ipak postižu znatno drukčije rezultate.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: