BiH
0

Juncker: Hrvatska bliža Evropskoj uniji od ostalih zemalja zapadnog Balkana

FENA
Hrvatsku ne treba stavljati u isti koš s ostalim zemljama zapadnog Balkana, ona ima puno bližu evropsku perspektivu, izjavio je u Meiseu luksemburški premijer Jean-Claude Juncker.

"Ne bih Hrvatsku stavljao u isti koš s ostalim zemljama zapadnog Balkana, koje također imaju evropsku perspektivu. Hrvatska perspektiva mnogo je bliža od ostalih zemalja zapadnog Balkana", izjavio je Juncker po dolasku na sastanak čelnika Evropske pučke stranke (EPP), krovne organizacije evropskih demokršćana i narodnjaka. Na tom sastanku sudjeluje i hrvatski premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader.

I bavarski premijer Edmund Stoiber osvrnuo se na politiku proširenja EU-a.

"U sljedećem proširenju moramo pojasniti može li Unija to podnijeti i postoji li financijski temelj za proširenje. To su važna pitanja, koja zanimaju evropske građane i ako o tome ne raspravljamo, imat ćemo sve manju potporu za proširenje", rekao je Stoiber, dodajući da je i Evropski parlament predložio stvaranje "neke treće kategorije" između politike dobrosusjedstva i punopravnog članstva, što je neka vrsta "privilegiranog partnerstva".

Prema pisanju lista Sueddeutsche Zeitung, Stoiber, koji je ovih dana održao sastanak bavarske vlade u Bruxellesu, rekao je da EU, nakon ulaska Bugarske i Rumunije te Hrvatske, do daljnjega ne bi trebala primati nove članice. On je zatražio od Unije da povuče svoje obećanje dato zemljama zapadnog Balkana o njihovoj evropskoj perspektivi.

Prema listu, Stoiber se zauzima da se kod primanja novih članica uzmu u obzir i zemljopisne granice i evropski identitet, "koji se temelji na zajedničkom povijesnom iskustvu i zajedničkim vrijednostima koje imaju svoje korijene u kršćanstvu i humanizmu".

Evropski parlament je prošle sedmice izglasao rezoluciju u kojoj je naveo da se kod primanja novih članica mora uzeti u obzir i apsorpcijska sposobnost Unije, to jest mogućnost da prima nove članice. Parlament je u svojoj rezoluciji istaknuo da se zemljama koje nemaju neposrednu evropsku perspektivu ponudi nešto između punopravnog članstva i politike dobrosusjedstva te zadužio Evropsku komisiju da do kraja godine definira što je to apsorpcijska sposobnost Unije.

Stoiberove izjave i rezolucija Evropskog parlamenta na tragu su koncepta privilegiranog partnerstva, koje je dugo vremena zagovarala njemačka kancelarka Angela Merkel za Tursku.

Evropska unija je nakon odbijanja evropskog ustava na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj počela preispitivati svoju politiku daljnjeg proširenja.

O proširenju će, prenosi Hina, u Bruxellesu razgovarati i ministri vanjskih poslova, koji će se odvojeno sastati u vrijeme dok će šefovi država ili vlada EU-a, okupljeni na proljetnom samitu, razgovarati o ekonomskim temama.