Sa skupa u Sarajevu
0

Jugoistočna Evropa najosjetljivija za klimatske promjene

SRNA
Foto: Reuters
Foto: Reuters
Naučnici procjenjuju da je region jugoistočne Evrope najosjetljiviji za klimatske promjene u Evropi, čak i šire, pa su prioriteti za region ublažavanje klimatskih promjena i mjere adaptacije, koje podržava međunarodna zajednica, rekao je danas u Sarajevu viši ekspert u Savjetu za regionalnu saradnju Miroslav Kukobat.

On je na seminaru, pod nazivom "Energetska zajednica i regionalna bezbjednost", istakao da su klimatske promjene glavni rizik za povećanje konflikta, nesigurnosti i siromaštva.

Prema Kukobratovim riječima, pristup dostupnoj, preciznoj i bezbjednoj energiji za pojačanje održivog ekonomskog rasta zahtijevaće inovativne i dobro koordinisane aktivnosti. 

Kukobat je naveo da energetska bezbjednost treba da se zasniva na smanjenju emitovanja karbona, kako bi se doprinijelo ograničavanju klimatskih promjena. 

Prema njegovim riječima, među prioritetima su i održavanje integralnog potencijala zemlje i izbjegavanje uticaja na biodiverzitet, vodene tokove i druge prirodne sisteme, izbjegavanje oslanjanja na duge i nesigurne linije osjetljive na napade i prirodne katastrofe. 

Prioriteti su i snabdijevanje različitim izvorima i korištenje raznovrsnih sredstava i zasnivanje na pravednim sporazumima, koji doprinose socijalnoj, političkoj ili ekonomskoj stabilnosti i predvidivosti. 

Kukobat je dodao da ovi prioriteti mogu biti postignuti promovisanjem, investiranjem i regulisanjem mjera energetske efikasnosti, kao najskupljeg efikasnog sredstva za smanjenje oslanjanja na druge, nesigurne veze snabdijevanja fosilnim gorivom, posebno u sektoru za transport, izgrađivanje i upotrebu. 
On je dodao da se to može postići i razvojem političkih i tržišnih instrumenata, koji podržavaju raznovrsnost energetskih vrsta, izvora, smjerova snabdijevanja energijom i tehnološke raznovrsnosti, posebno promovisanjem preokreta na korištenje manjih količina karbona. 

"Ne smije se gubiti vrijeme. Potrebno je hitno uputiti na održiv razvoj, sveobuhvatnu energetsku politiku, balans životne sredine, nove energetske tehnologije, razumnu raspodjelu resursa, globalizaciju, rast populacije, da klimatske promjene izbjegnu rizik od težih pitanja u narednih nekoliko decenija, kao što su ekonomski kolaps, energetski nered, gubitak ljudskih staništa, naftni ratovi, iscrpljenje resursa, nepovratne štete, razaranja, glad i slično", upozorio je Kukobat. 

Predsjedavajući Komisije za saobraćaj i komunikacije u Parlamentarnoj skupštini BiH Branko Dokić rekao je da regionalnu bezbjednost treba posmatrati sa dva aspekta - kvalitetnog snabdijevanja električnom energijom i klimatskih promjena. 

Dokić je istakao da je tema o energetskoj krizi aktuelizovana nakon krize snabdijevanja prirodnim gasom. 

Ovaj sastanak u Sarajevu dio je niza događaja organizovanih na osnovu zaključaka regionalne radionice pod nazivom "Parlamenti - podrška harmonizovanim reformama energetskog sektora u jugoistočnoj Evropi", koja je održana u Sarajevu u decembru prošle godine, radi lakšeg donošenja zakona i povećanja sposobnosti parlamenata na nadziru svoje vlade u procesu reforme energetskog sektora.