Na početku predavanja, Divjak se osvrnuo na sve veći broj vijesti u medijima o ubistvima i samoubistvima u BiH, kazavši da se radi o posljedicama rata, što je i naučno dokazano da se poslije tragedije u jednoj državi povećava broj ubistava.
“OGBH vodi projekt psiho-socijalne rehabilitacije roditelja i djece. Ali, i poslije deset godina, bez obzira na human odnos prema tom problemu, i roditelji i deca i dalje imaju probleme. Bh. sindrom pokazao se mnogo većim od vijetnamskog“, rekao je Divjak.
On je istakao da ekonomska i politička situacija u državi stvara još više problema kod mladih i u njihovom obrazovanju, i u njihovoj socijalizaciji, dodavši da je obrazovanje u BiH najveća negativna posljedica agresije.
“Pored toga što je obrazovanje podijeljeno na kantonalni nivo, na nivo Brčko Distrikta i Republike Srpske, postoji i problem segregacije, jer onaj mali procent Bošnjaka u RS-u ne mogu ostvariti svoje pravo na jezik, historiju i religiju“, kazao je Divjak.
On je istakao da bh. obrazovnom sistemu nedostaje prakse, kao i raznolikost kultura.
“Budućnost obrazovanja nije da 100 studenata izađe na ispit, a da ga samo par njih. Naše škole organizuju posjete Španiji, Grčkoj, a zapravo nikad nisu posjetili Trebinje. Isto tako, koliko je njih iz Banja Luke došlo u posjetu Sarajevu? Takve stvari obrazovanje ne bi trebalo da toleriše“, poručio je Divjak.
Govoreći o najvećim problemima kojima se učenici i studenti susreću u školama i univerzitetima, Divjak je pojasnio da su obrazovne institucije slabo materijalno opremljene, da mladima nisu stvoreni uslovi za praćenje novih tehnologija, da se ne obraća dovoljno pažnje stranim jezicima, da je velik procent korupcije, te da je prolaznost na fakultetima ispod 40 posto.
Također, kako je istakao, u posljednjih pet godina, blizu 5.400 osoba sa visokom stručnom spremom nema posao.
“To su mladi ljudi koji nisu stekli praksu. Mali je broj ljudi koji tokom studija samoinicijativno traže mogućnosti da se dokažu kroz volonterski rad ili akcije i traže da prošire znanje kod privatnika ili staža. To je jedan od problema. Drugi problem je stanje u porodici, posebno kod ljudi koji su nekog izgubili u ratu, gdje majka ili neko drugi, sve stvara za njega. Ne stvaramo priliku da mladi sami nešto rade za sebe, već im obezbjeđuje sve“, izjavio je Divjak, dodavši da je jedno istraživanje pokazalo da bi idealan posao za njih bio sjediti u kafiću i poslovima upravljati preko telefona.
Divjak je kazao da mladi imaju prevelika očekivanja, ali naprimjer, da ih bude stid da rade za par stotina konvertibilnih maraka, ili da rade fizički posao, jer smatraju da nisu za to školovani.
Nakon obraćanja Divjaka, prisutnima je prikazan promotivni video o Udruženju, nakon čega su studenti i drugi imali priliku postaviti pitanja Divjak, čime je završeno predavanje.
Berguzar Korel svi pamte po ulozi Šeherzade, a nedavno je znatno promijenila izgled
