Nadomak Bune, a nemaju vode
0

Jedni zalijevaju bašte, drugi nemaju ni za piće

Piše: N. Jamaković
Vrelo Bune
Vrelo Bune
Jedan dio domaćinstava u naselju Blagaj kod Mostara već izvjesno vrijeme muku muči s napajanjem pitkom vodom, iako se tu nalazi "najveće vrelo pitke vode u Evropi", odnosno vrelo rijeke Bune s "prosječnom količinom vode od 43.000 litara u sekundi".

Kako su naveli naši čitatelji iz Blagaja, pumpne stanice za vodu u ovom naselju smještene su u mali, uski kanal kroz koji teku otpadne vode.

"Gornja blagajska zona dobija vodu svako pet ili šest dana i to kap po kap. Zašto? To znaju samo odgovorni u Javnom preduzeću 'Vodovod Mostar'", pišu naši čitatelji.

Oni su posebno ogorčeni nestašicom vode u toku ramazana kad postači ustaju na sehur i na česmi nemaju vode.

"Zar su ljudi od 60 i više godina nešto krivi, pa usred noći trebaju silaziti na Vrelo Bune po vodu da bi mogli zapostiti dan", pitaju Blagajci.

Zamjenik direktora 'Vodovoda Mostar', Mili Huseinagić, negira da je pumpna stanica izgrađena u uskom kanalu kroz koji teku otpadne vode, te ističe da činjenica da je rijeka Buna najveće vrelo pitke vode u Evropi nema nikakve veze s postojećim sistemom vodosnabdijevanja, iako se stanovnici Blagaja napajaju vodom upravo iz te rijeke.

U razgovoru za Sarajevo-x.com ističe da je problem isključivo u neracionalnoj potrošnji vode. On dodaje kako u bunarevima u Blagaju ima i viška vode, ali sva ta voda nije usmjerena u cjevovod.

"Mi distribuiramo u Blagaju tri puta više vode po glavi stanovnika nego što to nalažu evropski standardi, no veliki broj nelegalnih priključaka (prije sata) dovode do toga da neka domaćinstva nemaju vodu 24 sata, što smo im dužni osigurati. Već smo apelirali da se potrošnja racionalizira, a ako se ovakvo stanje nastavi u narednim danima bit ćemo prisiljeni da već od ponedjeljka uvedemo prvi stepen redukcija (isključenje vode određenim dijelovima naselja)", najavio je Huseinagić, ističući kako veliki broj stanovnika nelegalno trošeći vodu zalijevaju svoje bašte.

On također ističe da u gornjoj blagajskoj zoni postoji desetak domaćinstava koji su i dobili priključke nakon što su pristali potpisati ugovor u kojem im se ne garantuje da će imati vodu.

"Oni mogu imati vodu najviše 30 dana u godini. Radi se o tome da su nastanjeni iznad pumpne stanice i mi im nismo u stanju osigurati isporuku vode. Ispod njihovih kuća nalazi se još oko 25 domaćinstava koji imaju redovne priključke i kojima smo dužni osigurati vodu. Zbog toga, ne budu li je imali u narednim danima, uvest ćemo redukcije u Blagaju", pojašnjava Huseinagić.

Prema njegovim riječima, desetak domaćinstava koja mogu samo mjesec u godini imati vodu trebaju se obratiti Gradu Mostaru, a ne 'Vodovodu'.

"Mi smo tu da osiguramo da postojeći sistem funkcioniše, a Grad može investirati u širenje vodovodne mreže. Ali, postavlja se pitanje hoće li i to biti dovoljno nakon što se izgradi još kuća u gornjoj zoni. Stoga, jedino je rješenje, barem u ovom periodu, racionalna potrošnja vode", kaže Huseinagić.

Na kraju je dodao kako građani, iako je to na njihovu direktnu štetu, vrlo rijetko prijavljuju one koji nelegalno rasipaju vodu.

"Voda se preko sata i ne troši previše neracionalno. Najveći problem i jesu oni koji su prikopčali šlaufe prije sata i prekomjerno troše vodu. Samo od prošle godine mi smo nadležnom sudu u Mostaru prijavili 24 stanovnika Blagaja zbog nelegalnog priključenja na vodovodni sistem, a za to djelo propisane su kazne od jedne do tri godine zatvora", zaključio je Huseinagić.