{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Jedan od najmlađih rudara u BiH ne bi mijenjao hljeb od "sedam kora"

F
16.12.2013. u 11:20
305
74
Jedan od najmlađih rudara u BiH ne bi mijenjao hljeb od "sedam kora"
305
Dvadesetogodišnji Ermin Kadrić iz Vratnice kod Visokog, jedan od najmlađih rudara u Rudniku mrkog uglja u Brezi, kaže da nijedan posao nije težak samo ga savjesno i odgovorno treba obavljati, a u razgovoru za Fenu priča o silasku u jamu od 300 metara, početnim strahovima i problemima s kojim se svakodnevno susreće.
Foto: FENA
Foto: FENA


Kadrić se poslije srednje škole odlučio za "hljeb od sedam kora", bez obzira na tragediju koja je zadesila njegovu porodicu 1968. godine kad je u rudniku smrtno stradao njegov dedo Sulejman. Nastavio je porodičnu tradiciju koju je preuzeo u novembru prošle godine od svog oca, koji je također u rudniku kao rudar radio 39 godina, a onda je lopatu zamijenio drugim poslom pri rudniku zbog teških povreda na radu.

Više od 300 metara dubine u oknu "Kamenice" poslije gotovo godinu dana Kadriću ne predstavlja nikakav strah ili problem. Kaže da je u početku imao strah i pri samom silasku u jamu, od trake, gumenog transportera koji rudare spušta u utrobu zemlje nešto duže od 20 minuta.

Sada, kroz šalu navodi, jedini problem predstavljaju miševi koji "kradu" hranu, a koji imaju veliku ulogu u jami jer se uznemire i "signaliziraju" kada osjete bilo koju vrstu opasnosti, bilo da se radi o kratkom podrhtavanju ili povećanju metana i ugljene prašine.

Kadrić je svjestan da radi najteži posao na svijetu, da je on "teška industrija i fundament", ali u situaciji kada je 553.036 osoba u BiH nezaposleno kaže da je zadovoljan svojim poslom i da se toliko navikao da ga, gotovo, ne bi ni mijenjao.

Foto: FENA
Foto: FENA


Za godinu dana nije imao iskustva s povredama u utrobi zemlje, mada, kaže bilo je prilika koje lede krv u žilama.

"Bio sam u situaciji da gledam kad kolegu zaspe velika količina prašine ili sitnog uglja, nezgodna situacija, ali u tim prilikama sigurnost mi daje hladnokrvnost starijih kolega koji su navikli na to i koji znaju kad je situacija ozbiljna, a kada ne", kaže Kadrić.

Dodaje da je jama rudnika opremljena osnovnim stvarima za prvu pomoć i nosilima, a povrijeđeni urgentno bude zbrinjen bez obzira na ozbiljnost povrede.

Sigurnost, kaže, pruža mu i ručni sapospas koji je obavezan dio opreme, a koji daje oko sat vremena da se rudari izvuku iz požara ili neke druge nepredviđene situacije.

Kadrić za osam sati, s još desetak kolega na, takozvanom, širokom čelu iskopa oko 500 tona uglja koji kombajn izvlači i ostavlja prostor za drugu smjenu, treću, da i oni siđu pod Brezu i ''iskopaju sebi hljeb''.

Radi četverobrigadni sistem, tri smjene, prvu, drugu i treću i, kaže, uspijeva raditi sve što rade mladi ljudi od igranja malog nogometa do cjelovečernjih izlazaka.

Foto: FENA
Foto: FENA


"Kada se okupam poslije osam radnih sati zaboravim da sam bio 300 metara u utrobi zemlje gdje, bez obzira na modernizaciju, uvijek postoji mogućnost da se desi nešto neočekivano i vraćam se kući i kao i svi drugi mladi ljudi koji rade neke druge, manje opasne poslove", kaže u razgovoru za Fenu dvadesetogodišnji rudar Ermin Kadrić.

Kazao je i da rudarski posao danas može osigurati optimalnu zaradu i da je cijenjen više nego prije deset i više godina

Rudnik mrkog uglja "Breza" u Brezi smješten je 20 kilometara sjeverozapadno od glavnog grada BiH, počeo je s radom 1907. godine kada je na ovom lokalitetu otvoren prvi kop. Danas rudnik "Breza" posluje u sklopu koncerna JP Elektroprivreda BiH d.d. - Sarajevo kao Zavisno društvo Rudnik mrkog uglja "Breza" d.o.o. Breza.

RMU "Breza" radi s dva podzemna rudnika, ''Kamenice'' i ''Sretno'', zajedničkom separacijomi i površinskim kopom "Koritnik". ''Kamenice'' se nalaze jugoistočno od rudnika ''Sretno'', a dva rudnika su međusobno povezani zajedničkim sistemom ventilacije i zajedničkim transporterom za transport rovnog uglja iz rudnika izgrađenim 1987. godine.

Foto: FENA
Foto: FENA


Oba sadašnja rudnika koriste sistem širokih čela za osnovno dobijanje uglja. Poslijeratna proizvodnja u prosjeku je bila približno 250.000 t/g iako je sadašnji instalirani kapacitet približno 330.000 t/g. Približno 40 posto sadašnje proizvodnje otprema se prugom normalnog kolosijeka u TE "Kakanj".

Podzemni rudnici RMU ''Breza'' mogu proizvoditi najkvalitetnije komercijalne proizvode u regiji, s visokom kaloričnom vrijednošću i niskim sadržajem pepla.

Sadržaj sumpora je relativno niži nego u većini uglja srednje Bosne (prosječno 0,85 posto sagorivog sumpora). Komercijalni ugalj ima dovoljan kvalitet za mogući izvoz, a može se također koristiti za domaću potrošnju i u industriji.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: