Predstavnički dom usvojio je ovaj zakon u prvom čitanju, uz zaključak da se o njemu organizira javna rasprava uz učešće predstavnika svih relevantnih institucija.
Međutim, na javnoj raspravi došli su do izražaja oprečni stavovi. Predstavnici Advokatske komore FBiH, Ministarstva pravde BiH i Federalnog ministarstva pravde podržali su zakon, dok je predsjednik Advokatske komore RS-a Jovan Čizmović odbacio svaku mogućnost da se ovaj zakon usvoji.
Sekretar u Ministarstvu pravde BiH Jusuf Halilagić i predsjednica Advokatske komore FBiH Amila Kunosić-Ferizović argumentirali su da je na državnom nivou već usvojeno mnogo zakona iz pravosuđa te da su osnovana strukovna udruženja sudija i tužilaca, kao i da samo državna advokatska komora može zatražiti članstvo u Vijeću advokatskih asocijacija i pravnih društava Evrope (CCBE). Također su istaknuli da se ovim prijedlogom zakona ničim ne negiraju nadležnosti entiteta i njihovih advokatskih kmora.
Kunosić-Ferizović je navela da BiH nije jedina država sa specifičnim državnim uređenjem. I neke druge zemlje imaju više advokatskih komora (Austrija, Belgija, Njemačka), ali istovremeno imaju zakon i kodeks na nivou države.
Predsjednik Advokatske komore RS-a Čizmović je rekao da je stav RS-a da je ovaj zakon apsolutno neprihvatljiv. Ocijenio ga je kao pokušaj oduzimanja nadležnosti RS-u, te da su u njemu neistinito interpretirane odredbe međunarodnog prava i ustavni osnov.
Zatim je naveo da pozivanje na sticanje statusa kandidata za članstvo u EU liči na neutemeljeno politikanstvo, a ne na interpretaciju standarda EU o advokatskoj praksi, jer članstvo u CCBE nije bilo kakav uvjet za članstvo u evropskim integracijama.
Do kraja javne rasprave čuli su se oprečni stavovi o važnosti članstva u CCBE-u, odnosno da li će ulazak u ovu asocijaciju omogućiti bh. advokatima da obavljaju profesiju i izvan granica zemlje te da li postoji ustavni osnov za zakon.
Zaključujući raspravu, predsjedavajući Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Šefik Džaferović je pozvao Ministarstvo pravde BiH da u 15 dana, do kada traje tzv. amandmanska faza, pokuša organizirati sastanak s predstavnicima institucija iz FBiH i RS-a na kojem bi se došlo do usaglašenog teksta prihvatljivog za sve. On će kao poslanik podržati svako takvo rješenje.
Na kraju je obavijestio učesnike rasprave da je danas dobio i pismo Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH koje je podržalo potrebu da se donese jedan ovakav zakon, uz određene promjene.
Džaferović je, međutim, izrazio sumnju da će se ovaj zakon biti moguće donijeti ukoliko stvari ostanu kakve su sada.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
