Učesnici, predstavnici institucija koje se bave ovom problematikom, dali su mišljenje o prijedlogu koji je 26. februara dostavljen na razmatranje Parlamentarnoj skupštini, a 18. marta Zastupnički dom usvojio zakon u prvom čitanju.
Ministar pravde BiH Bariša Čolak obratio se učesnicima rasprave riječima da se radi o veoma važnom zakonu, koji je od 2000. godine više puta mijenjan. U ljeto 2005. formirana je radna grupa za rad na pripremi izmjena tog zakona. Grupa je analizirala i razmotrila više od 500 prijedloga, raznih amandmana, a više od 130 primjedbi je otišlo «kao izmjene i dopune Zakonu o kaznenom postupku". Prijedlog je u julu 2006. predat Ministarstvu pravde BiH, tako da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o krivičnom postupku obuhvatio "promjenu više od 100 članova".
Predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso upozorila je da određena rješenja, ukoliko budu usvojena, mogu dovesti do problema u primjeni ZKP-a.
Ona smatra da bi ukidanje tačke "d" kao osnova za određivanje pritvora dovelo Sud BiH "u katastrofalnu situaciju".
"To bi značilo da se pritvorenike kojima se sudi i koji su zadržani po tom osnovu mora pustiti na slobodu", kazala je Kreso.
To je obrazložila činjenicom da mnogi od osumnjičenih i optuženih imaju dvojna državljanstva pa postoji velika vjerovatnoća da bi se sklonili od krivičnog progona u susjedne zemlje. Zbog toga smatra potrebnim da osnov za zadržavanje osumnjičenih u pritvoru bude daleko bolje obrazložen u izmjenama Prijedloga.
Primjedba predsjednice Suda BiH odnosila se i na zahtjev da se svi videozapisi sa suđenja otkucaju i strankama u postupku dostave u roku tri dana. To bi, smatraju u Sudu BiH, dovelo do zastoja u postupku, jer to traži dodatno zapošljavanje daktilografa, na svako vijeće bar po tri.
"Mi nemamo za to predviđena finansijska sredstva, niti prostor za to", kazala je predsjednica Suda BiH. Ona je dodala da, "iako bi se usvojili zakonski prijedlozi, naročito zahtjev za zaštitu zakonitosti ili trećestepenog postupka, predlažemo da se odgodi njihovo izvršenje bar za godinu dana".
Predsjednik UO Advokatske komore FBiH Asim Crnalić smatra neprihvatljivim prijedlog po kome bi se iskaz osumnjičenika dat u istražnom postupku koristio kao dokaz na glavnoj raspravi.
"S obziriom na to da optuženik na glavnoj raspravi ima pravo braniti se šutnjom, a, ako se koristi iskaz iz istrage kao dokaz na glavnoj raspravi, onda se dovodi u pitanje to njegovo elementarno pravo", kazao je Crnalić. Naglasio je da se taj iskaz može koristiti ako je dat u prisutnosti branitelja.
Radna grupa koja je radila na pripremi izmjena Zakona ocijenila je da je današnja javna rasprava pokazala "da postoje stvari koje je teško riješiti ZKP-om.
Na kraju javne rasprave rečeno je da će sjednica Zastupničkog doma PSBiH biti održana vjerovatno krajem ovog ili početkom narednog mjeseca, kada bi se na dnevnom redu mogao naći i prijedlog ovog zakona.
Predsjedavajući Ustavnopravne komisije Zastupničkog doma PS BiH Šefik Džaferović je pozvao učesnike javne rasprave da prije sjednice tog doma stupe u kontakt sa zastupnicima, ukoliko smatraju da na postojeća rješenja treba ulagati amandmane.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
