{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Jahić: Bosanski jezik u matici nalazi se u izuzetno teškoj situaciji

F
26.7.2007. u 15:40
0
0
Jahić: Bosanski jezik u matici nalazi se u izuzetno teškoj situaciji
0
Jahić: Bosanski jezik u matici nalazi se u izuzetno teškoj situaciji
Pitanje očuvanja jezika jeste pitanje očuvanja kulturnog identiteta, ne nacionalnog prije svega, nego prije svega kulturnog, a onda i nacionalnog i svega onoga što čovjek u suvremenom društvu i životu prati, naglasio je danas prof. dr. Dževad Jahić na javnoj tribini u okviru manifestacija "Dani bh. dijaspore"
"Bosanski standardni jezik u matici nalazi se u izuzetno teškoj situaciji, razvija se u vrlo specifičnim okolnostima čija je glavna odlika odsustvo bilo kakve strategije države u odnosu na jezik", stav je prof. dr. Dževada Jahića iznesen na stručnom predavanju o asimilaciji, mogućnostima i značaju očuvanja bh. identiteta s osvrtom na pitanje očuvanja bosanskog jezika.

To je najteža dijagnoza i ona nas određuje i sve naše napore čini gotovo uzaludnim, jer standardni jezik, civilizirani jezik, kulturni jezik bez države zapravo da gotovo ne može funkcionirati i gotovo da ne možemo o njegovoj svjetlijoj budućnosti ni govoriti.


Jahić smatra da se sve ono što se događa u BiH odražava i na dijasporu. Naglasio je da dijaspora ulaže napore da se odupre jezičkoj asimilaciji, a bosanski jezik, ovakav kakav je sada, „vrlo je podložan toj asimilaciji i praktički je nezaštićen jezik“.

„Mi se nalazimo u procijepu između matice i dijaspore. Matica, odnosno država ne čini ono što bi morala, a dijaspora daje neke znake usmjerenosti ka matici i pokušava da se poveže i uveže, ali su to sve još vrlo slabi koraci i malo rezultata ima“, kazao je uz napomenu da je glavni problem u tome što bosanski jezik nema onaj tretman koji u civiliziranom svijetu jedan jezik ima.

"Pošto smo mi u svijetu već poznati kao ljudi koji se kolebaju nad stvarima koje nam je historija već ostavila i razotkrila, mi se kolebamo i nad vlastitim jezikom. U našem mentalitetu postoje nedoumice u odnosu na vlastiti jezik. I sve dok postoje te nedoumice, naravno da će svijet sa svojim nemilosrdnim mehanizmom asimilacionih procesa za nas biti jedan usisivač, mi ćemo se gubiti u tom svijetu i postepeno gubiti i jezički identitet. To znači gubiti i nacionalni identitet, ali što je još važnije za čovjeka, znači gubiti i vlastiti kulturni identitet“, kazao je Jahić.

Prof. dr. Dževad Jahić je predavanje završio pitanjem može li dijaspora zaštititi svoj jezički identitet i oduprijeti se asimilaciji. A onda je tom pitanju dao formu u obliku postavke: može li dijaspora iznaći svoju maticu ako je već nema u matici.

Prof. dr. Jusuf Žiga obuhvatio je svojim predavanjem pitanje krize identiteta čovjeka.

Ustvrdio je da se ta kriza manifestira u tri razine. Prva je u odnosu čovjeka prema samom sebi – u smislu samoiščašenja od svog vlastitog duhovnog, kulturnog, tradicijskog i svakog drugog žilišta, dok je druga razina - unutar ljudskog roda, jer u ovom vremenu čovjek je sve manje sposoban i spreman prihvatiti drugog sa svim njegovim drugostima, pogotovo da te drugosti jednako uvaži kao i vlastitost. Posljednja razina krize identiteta u ovom vremenu čovjeka manifestira se na relaciji čovjek i cjelina svijeta koji ga okružuje.

"Bosna i Hercegovina je superdragocjena planetarna multilateralnost života koja je milenijski sedimentirana i kao takva morala bi biti, po prirodi stvari, tako tretirana kod svih ključnih centara moći na planeti Zemlji. BiH nije parče planete na kome su se susrele pa onda sukobile različite vjere, kulture i tradicije itd., već obrnuto – planetarno čvorište na kome su se one srele i plodonosno uvezale“, kazao je Žiga.

Naglasivši da ne želi komentirati izjave „polupismenih ljudi koji, obnašajući najveće državne funkcije, izađu hladno za govornicu i kažu da bosanski jezik ne postoji , te da je to izmišljeno, ukratko je zaključio da je riječ o „bezočnim i bezobzirnim neznalicama“.

"Bosanski jezik je dugo vremena prisutan na ovim prostorima, jezik komunikacije, govora itd. Kad je zabranjen, onda je uveden srpsko-hrvatski odnosno hrvatsko-srpski jezik i ta povijesna greška je koliko-toliko anulirana najnovijim popisom 1991. godine gdje je dato pravo da se bosanski jezik ponovno uvede u oficijelnu upotrebu“, kazao je Žiga.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: