O iznimno zanimljivom štivu, koje obiluje brojnim reminiscencijama i prikazima istaknutih ličnosti i događaja koji su obilježili proteklu epohu, govorili su recenzenti: reditelj i književnik Gradimir Gojer, novinar i književnik Dževad Kučukalić i Goran Milić, direktor programa Al Jazeere, kao i sam autor.
Knjiga koja, kako je rečeno, predstavlja trijumf žurnalističke magije, sublimira autorovo višegodišnje novinarsko iskustvo i na njemu svojsven način prikazuje ljude i događaje , te svjedoči o njegovoj nepokolebljivoj privrženosti istini i čovjekoljublju u ozračju antifašističke tradicije i prakse.
Istaknuto je da brižljivo sabrani novinarski tekstovi, koji čine okosnicu sadržaja knjige, vjerno oslikavaju jedno vrijeme i prostor, omogućavajući čitaocu da stvari i procese sagleda iz jedne druge perspektive, otkrivajući detalje o kojima se malo ili ništa ne zna, te "progovarajući" o tome kroz šta smo prošli i gdje smo sada.
Po riječima recenzenata, knjiga sadrži tekstove koji imaju dugoročniju važnost i koji nose univerzalne poruke i pouke, te na sasvim autentičan način bilježe recentnu povijest BiH, regiona i šire, pri čemu autor do kraja ostaje vjeran sebi i vlastitom opredjeljenju dosljednog borca za istinu i pravdu, temeljenom na kodeksu i etičkim načelima profesionalnog novinarstva.
Knjiga je, kako je rečeno, podijeljena na šest poglavlja. U prvom poglavlju "Osamdesete, ratne i poratne devedesete godine" nalaze se napisi o pripremi agresije na BiH i o odbrani, čemu je prethodio politički obračun sa Hamdijom Pozdercem tadašnjim članom Predsjedništva SFRJ koji je bio jedan od onih koji su branili interese naroda Bosne i Hercegovine.
U ovom poglavlju o Hamdiji govore Muhamed Filipović, Todo Kurtović, Hrvoje Ištuk, Atif Purivatra i drugi.
Potresni su iskazi ovih svjedoka koji su listom kazivali o političkoj situaciji u vrijeme koje je dovelo do negiranja BiH i agresije. Iz isčitavanja se može jasno sagledati da je unutar tadašnjeg Saveza komunista BiH (SKBiH) djelovala jedna frakcija koja se priklonila ideologij Slobodana Miloševića i razbijanju svega što je Bosna i bosansko.
Drugo poglavlje govori o antifašistima veteranima, Titovim partizanima. Interesantno je i kazivanje Čede Kapora koji je za života ispričao Kozaru o sukobu sa SKBiH.
U trećem su odabrani intervjui sa uglednim univerzitetskim profesorima, Ivanom Cvitkovićem, Božidarom Matićem, Esadom Zgodićem...
Četvrto poglavlje sadrži razgovore s vjerskim velikodostojnicima u BiH - kardinalom uzoritim Vinkom Puljićem, mitropolitom dabrobosanskim Vladislavom i hadži-hafizom Huseinom Mujićem.
U petom su članci i reportaže s osvrtom na ličnost i djelo dr. Nijaza Durakovića. Posljednje šesto poglavlje naslovljeno kao „Doživljeno neobjavljeno" možda je i najinteresantnije, a sadrži nove članke, odnosno sjećanja Đure Kozara iz susreta sa Brankom Mikulićem, Džemalom Bijedićem, legendarnim rudarom Alijom Sirotanovićem.
Među ostalim, rečeno je da Kozareva knjiga predstavlja i "svojevrsni priručnik koji upućuje na to kako treba pisati za medije".
Izdavač knjige je "Poslovni glasnik" a štampar "Amos Graf" iz Sarajeva.
Đuro Kozar, prisutan u novinarstvu više od četiri decenije, u kojem je ostavio neizbrisiv pečat, posljednjih deset godina radio je u Radiju Federacije BiH kao urednik i autor. Prije toga bio je angažiran kao novinar i urednik u više dnevnih listova, među kojima i u ratnoj redakciji "Oslobođenja" i prijeratnim "Našim danima". Dobitnik je više društvenih piznanja, među kojima i plakete "Bosanski stećak" s poveljom koju mu je dodijelio Prvi korpus Armije RBiH.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
