On je, na konferenciji "Godinu dana nakon izbora: Postoji li politička volja za izmjene Izbornog zakona", dodao da predstoje i neki manje teški zadaci vezani za sastave biračkih odbora, sam način glasanja, te rokove za uspostavu vlasti.
Genjac je naglasio da su birački odbori postali mjesto političke korupcije i poništavanja stvarne volje građana, te da je problematičan način funkcioniranja tih odbora i imenovanja njihovih članova, a jedini način za rješavanje tog problema po njemu je uvođenje elektronskog glasanja.
Član Interresorne radne grupe za pripremu izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH iz Predstavničkog doma PSBiH Lazar Prodanović kazao je da je za uspostavljanje fer i poštenog izbornog procesa neophodno i uvođenje većih sankcija u krivično zakonodavstvo za kršenje izbornog procesa, kako za pojedince tako i za političke partije.
Istakao je da je potrebno implementirati i GRECO preporuke koje se odnose na izmjene Zakona o finansiranju političkih partija jer bez transparentnosti finansiranja izbornog procesa nije moguće imati fer i poštene izbore.
Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Ahmet Šantić istakao je da izmjene bh. izbornog zakonodavstva trebaju biti usmjerene ka pojednostavljenju i informatizaciji izbornog procesa, uz konstantnu edukaciju svih učesnika procesa.
Pojasnio je da je informatizacija već izvršena od nivoa općinskih i gradskih izbornih komisija do Centralne izborne komisije, te da je potrebno izvršiti informatizaciju samih biračkih mjesta uvođenjem elektronskih glasačkih kutija radi ubrzavanja kompletnog izbornog procesa.
Šantić je rekao da bi time bilo ubrzano objavljivanje rezultata izbora, poboljšano utvrđivanje tačnih rezultata izbora, te pojeftinjen izborni proces.
