{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Izgradnja putnog koridora Vc: Korist i obaveze za BiH i RH

9.6.2003. u 01:02
0
0
Izgradnja putnog koridora Vc: Korist i obaveze za BiH i RH
0
Izgradnja putnog koridora Vc: Korist i obaveze za BiH i RH
U posljednje vrijeme pažnju javnosti sve više privlači projekat izgradnje koridora Vc, od Budimpešte preko Sarajeva do luke Ploče, čiji je početak sasvim izvjestan i koji bi, dakako, imao veliki značaj za BiH sa više aspekata.
Kako prenosi Oslobođenje, u Mostaru je tim povodom u petak, u organizaciji ministra komunikacija i prometa BiH Branka Dokića, održano stručno savjetovanje čija je tema bila "Iskustva Republike Hrvatske u izgradnji autocesta i razmatranje povezivanja koridora Vc sa Jadransko-jonskim koridorom".
Priznati stručnjaci iz Republike Hrvatske u ovoj oblasti iznijeli su kolegama iz BiH svoja iskustva i dali odrđene savjete. RH Ministar Dokić je u uvodnom izlaganju rekao da BiH ima vrlo malo kvalitetnih autoputeva, tako da će izgradnja koridora Vc biti najprioritetniji posao. "Iskustva iz Republike Hrvatske nam govore da ono što su oni napravili jednostavno impresionira svakog. Nismo ljubomorni što je to napravljeno u Hrvatskoj, nego i mi želimo da to isto napravimo. Ekonomija treba biti ispred svega i ona treba da stvara prostor za politička rješenja", kazao je za Oslobođenje Dokić.

Zamjenik ministra pomorstva, prometa i veza u Vladi Republike Hrvatske Mijo Pezer je naveo podatak da Hrvatska u cestogradnji nimalo ne zaostaje za Evropom. “Trebamo suradnju Republike Hrvatske i BiH dovesti na najveći stupanj kako bismo ostvarili naš zajednički cilj - da što prije postanemo članovi Europske unije”, kazao je Pezer. Zato su se, nakon seminara u Mostaru, sastale delegacije na državnom nivou i razgovarale o južnom dijelu koridora Vc i Jadransko-jonskoj cesti, te o cestama na relacijama Banja Luka - Okućani i Banja Luka - Livno - Split. Ocijenjeno je da bi ovo trebao biti zajednički posao dvije susjedne i prijateljske zemlje.
Zvonimir Nagy je, govoreći o prilikama u Hrvatskoj, rekao kako RH do sada ima 500 kilometara izgrađene autoceste, a oko 7.000 kilometara brzih cesta. Ekonomija treba biti ispred svega i ona treba da stvara prostor za politička rješenja. Sve polazi od Vlade, prema Ministarstvu prometa, pomorstva i veza, Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo, onda na red dolaze županije, Županijske uprave za ceste, pa potom Hrvatske ceste d.o.o., Hrvatske autoceste d.o.o., cesijska društva i, konačno, društva kapitala za održavanje cesta. Ono što je možda još zanimljivije i što bi se trebalo primjenjivati i u BiH jeste činjenica da mimo državnog proračuna, Hrvatske autoceste imaju i prihode od cestarina i iznos od 0,6 kuna od prodate litre benzina. Zahvaljujući tome, u ovoj godini u Hrvatskoj je za tu namjenu prikupljeno 100 miliona konvertibilnih maraka od cestarina i 300 miliona KM od naknada od cijene goriva. Mario Crnjak naveo je kriterije po kojima trebaju biti obuhvaćene prostorno-prometno-tehničke studije, prostorni planovi, prostorne osobitosti u okruženju, te prirodne osobitosti (klima, reljef, krajobraz, biolosko-ekoloske i seizmicke osobitosti), nacin koristenja prostora (gradjevinska područja naselja i gradova, poljoprivredno zemljište, vode, šume).

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: