{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Izetbegović: Na lobiranje protiv BiH troše se milioni eura i dolara

F
29.1.2013. u 12:40
0
42
Izetbegović: Na lobiranje protiv BiH troše se milioni eura i dolara
0
Izetbegović: Na lobiranje protiv BiH troše se milioni eura i dolara
Bakir Izetbegović
Član Predsjedništva BiH i Bakir Izetbegović u intervjuu za Agenciju FENA govori o angažmanu u vanjskoj politici, jačanju i unapređenju ekonomske saradnje i investicija iz arapskih zemalja i Turske, refleksijama unutarnjopolitičkih prilika na vanjsku politiku BiH i o podjeli političkog uticaja unutar SDA na principu "fifti-fifti".
Rezimirajući prošlogodišnji angažman kada je obnašao funkciju predsjedavajućeg Predsjedništva BiH i najznačajnije dogovore koje je postigao za BiH u vanjskoj politici, Izetbegović kaže da mu je, u odnosu na Zapad, prije svega na zemlje Evropske unije, cilj bio potvrditi podršku BiH, njenoj održivosti, sposobnosti da se reformira i integriše.

"Moje prvo putovanje je bilo u Berlin, a zatim sam često putovao u Brisel, bio sam i u SAD-u, ulažući trud da se prevaziđe zamor i frustracija međunarodne zajednice uzročena zastojem reformi u Bosni i Hercegovini, da se uklone efekti lobiranja protiv naše zemlje na koje se troše milioni eura i dolara. Na Istoku sam tražio nastavak politike podrške Bosni i Hercegovini i tragao za modalitetima saradnje koji bi pomogli obnovu naše privrede, naročito u dijelovima zemlje u kojima žive povratnici. Uspio sam pomoći nekim našim firmama da dobiju poslove u tom dijelu svijeta, ali je, naravno, najvidljiviji rezultat kredit turske vlade namijenjen podršci održivom povratku", rekao je Izetbegović.

Na pitanje kako teče implementacija tog kredita, naglasio je da je kredit od turske vlade odobren kao beskamatni, ali banke moraju dodati svoje troškove i rizike, tako da kamate iznose par procenata, što je veoma povoljno.

"Radi se o revolving fondu od 200 miliona KM koji će potrajati deset godina tako da će se iznos angažovanih sredstava, kroz proces revolvinga, popeti do 400 miliona KM. To su, za naše uslove, zaista značajna sredstva. Do sada je angažovano više od 60 miliona KM, tako da sam zaodovoljan tempom implementacije. Nisam zaodovoljan saradnjom banaka s ministarstvima za izbjeglice, mislim da bi ministarstva koja raspolažu značajnim iskustvima, informacijama, kadrovima, pa i sredstvima, trebala značajnije usmjeravati implementaciju ovog kredita. Ne u smislu da trebaju preuzeti sredstva i raditi posao banaka, već usmjeravati i pomagati implementaciju. Krajem ovog mjeseca će u BiH doći predstavnici turske vlade pa ćemo pokušati iznaći mehanizme koji bi omogućili efikasniju saradnju vlasti i banaka, a time i bolju implementaciju kredita", precizirao je Izetbegović.

U nastavku razgovora član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je komentirao primjedbe iz određenih političkih krugova na angažman Turske u BiH, dok se istovremeno prihvataju investicije i finansijska pomoć kad dolaze s Istoka u BiH. Na drugoj strani našu susjedi, npr. Srbija itekako su aktivni u privlačenju arapskih i turskih investicija i islamskog kapitala?

"Angažman Turske je zaista dobronamjeran, pomirujući i daje dobre rezultate. Primjedbe koje ste spomenuli se temelje na jednom iracionalnom, atavističkom nepovjerenju, koje je trebalo odavno prevazići. Što se tiče odnosa spram ostalih islamskih zemalja, i tu ima nepotrebnih prepreka i kočnica. Dok druge zemlje u okruženju čine sve da privuku turiste i investicije iz ovog bogatog dijela svijeta, BiH kao da ih želi spriječiti u tome. Vizni režim je krut, obeshrabrujući i treba ga hitno olakšati. Znakovit je dolazak turista iz Kuvajta kojih je prošle godine bilo više od 17.000, a ove godine će biti uspostavljena svakodnevna avionska linija tako da se planira dolazak oko 40.000 turista samo iz ove zaljevske zemlje. To je tako jer BiH s Kuvajtom ima bezvizni režim. Moramo hitno slične uslove omogućiti za ostale zemlje iz tog regiona", naglasio je Izetbegović.

O zastoju u odnosu na NATO i zahtjevima za demilitarizaciju BiH, Izetbegović kaže da je nepreuzimanje Prvog godišnjeg plana u okviru Akcionog plana za članstvo u NATO-u bio autogol.

"Bosna i Hercegovina vapi za investicijama i ulaskom stranog kapitala, ali strani kapital neće ući u nesigurnu zemlju. Napredak na putu ka NATO-u bi poslao snažnu poruku da BiH postaje sigurna zemlja. Što se tiče demilitarizacije, ona naravno ne dolazi u obzir. Imamo Dejtonskim sporazumom precizno propisane odnose u snazi Oružanih snaga BiH s vojskama susjednih zemalja i to se mora zadržati. Budući kapacitet Oružanih snaga će biti određen s obzirom na doprinos koji BiH treba dati kao NATO-ova članica. Određujući faktori će biti sigurnost zemlje i interoperabilnost s NATO-ovim snagama", precizirao je Izetbegović.

U nastavku razgovora na upit FENA-a da ocijeni regionalnu saradnju rekao je da postoji deklarativna spremnost ali se malo toga poduzima.

"Otvorena pitanja, poput imovine, granica, korištenja vodnih resursa zahtijevaju višemjesečni rad komisija. Vijeće ministara ne pokazuje dovoljno inicijative o ovim pitanjima, sve stoji ili se odvija presporo. Pa i akutna pitanja vezana za ulazak Hrvatske u EU i probleme koje će bh. firme trpjeti zbog toga, ne izazivaju neophodan stepen angažiranosti u našoj vladi. Odluke Predsjedništva kojim smo Vijeće ministara BiH zadužili u vezi s ovim pitanjima su stare barem godinu dana, ali prave reakcije i akcije još nema", kazao je Izetbegović.

Na pitanje o saradnji Sarajeva i Beograda i trilateralnih sastanaka (BiH, Srbija i Turska), odgovorio je da će taj sastanak biti održan u roku od nekoliko mjeseci.

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je u nastavku razgovora, na pitanje FENA-e o angažmanu prema Ustavnom sudu BiH u funkciji jačanja državnosti BiH, rekao da je zadovoljan učinkom apelacija njegovog kabineta.

"Da nije usvojena prva od njih, početkom ove godine bi više od pola miliona bh. građana u dijaspori ostalo bez državljanstva. Ovih dana sam uputio novu apelaciju koja se odnosi na proslavu dana Republike Srpske. Još se slavi 9.januar, dan kada je 1992. uspostavljena tzv. Republika srpskog naroda u Bosni i Hercegovini i donesene odluke da se s ostalim narodima u BiH izvrši razgraničenje, i još se taj dan obilježava pravoslavnom krsnom slavom. Radi se o reliktima svijesti otprije 20 godina i bjelodano jasnom, protivustavnom ignorisanju i isključivanju drugih konstitutivnih naroda i građana. Uvjeren sam da će Ustavni sud eliminisati ovaj bahati vid diskriminacije. Entitet Republika Srpska, bez obzira na svoj naziv, pripada svim narodima i građanima koji u njoj žive. Njena teritorija, institucije, njeni praznici, shodno Ustavu ovog entiteta i Ustavu BiH, jednako pripadaju svim konstitutivnim narodima i svim građanima ove zemlje", kazao je Izetbegović.

Zamoljen da prokomentira aktuelnu političku situaciju u Federaciji i BiH, koja ima refleksije i na vanjsku politiku, Izetbegović je rekao da se problem svodi na dva lidera socijaldemokratskih stranaka u dva bh entiteta.

"Narod je od njih očekivao daleko više, relaksaciju i bolji život, a dobio je krizu koja se samo nastavlja i produbljuje. Kombinacija Dodikove arogancije i Lagumdžijinog lutanja, predomišljanja i popuštanja je u osnovi političke agonije i nazatka koji trenutno živimo. Reforme su na čekanju, plaće i penzije stagniraju ili se smanjuju, broj zaposlenih opada", kazao je Izetbegović.

Na pitanje šta raditi u ovakvoj situaciji odgovorio je da je izlaz u izborima 2014. godine, a do tada se treba boriti za svaku investiciju, za svaki euro koji možemo dovesti u BiH, za svaku šansu da uposlimo nekog s biroa rada.

"Ako su krupne reforme u zastoju, pravimo niz manjih, pozitivnih promjena. Ubrzajmo rad administracije, neka registracije firme ne traje sedam mjeseci, već sedam dana, uhvatimo se ukoštac s korupcijom i onom velikom i onom sitnom, sveprisutnom. Možda će i osnivanje nekih novih stranaka donijeti prevagu i stvoriti kritičnu masu za pozitivne promjene. Bosna je prošla kroz daleko gore krize. Radimo, ne predajimo se, ako ne ide u jednom polju, pređimo u drugo i svakog dana napravimo barem jedan korak naprijed", rekao je Izetbegović.

Nazaobilazno bilo je i ptanje Konvencije SDA koja će biti održana u petak, 1. februara, na kojoj će kako je najavljeno za predsjednika SDA bit će izabran Sulejman Tihić a Bakir Izetbegović bit će izabran za zamjenika predsjednika SDA.

"Konvecijom će biti napravljen kompromis podjele uticaja fifti-fifti kakav dosad nismo vidjeli u bh. političkoj praksi", rekao je Izetbegović.

Na pitanje hoće li to moći funkcionirati, odgovorio je da će taj odnos pola-pola biti primijenjen samo na Predsjedništvo SDA.

"Ali i tu smo predsjednik Sulejman Tihić i ja saglasni o većini imena. I članstvo SDA, i predsjednik Tihić, a i ja smo se kroz decenijska iskušenja naučili strpljivosti i prihvatanju kompromisa. Ni tu stranku, niti nas dvojicu život i okolnosti nisu razmazili. SDA nema ideološke frakcije, ali postoje različita gledanja u stranačkoj bazi kada je u pitanju liderstvo. Uvjeren sam da Tihić i ja možemo prevazići takve podjele, staviti u drugi plan vlastito pozicioniranje, i raditi za narod i državu. I ujediniti SDA na platformi tog rada i takvog pristupa", rekao je u razgovoru za Agenciju FENA član Predsjedništva BiH i član Predsjedništva SDA Bakir Izetbegović.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: