{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Izbrisati etničku odrednicu članova Predsjedništva BiH

F
25.3.2013. u 15:52
3
39
Izbrisati etničku odrednicu članova Predsjedništva BiH
3
Izbrisati etničku odrednicu članova Predsjedništva BiH
Predsjedništvo BiH (Foto: Klix.ba)
Model rješenja provedbe presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Finci-Sejdić" o kojem se razgovaralo u petak u Briselu na sastanku sa stranačkim liderima, predviđa da Predsjedništvo BiH i dalje ima tri člana birana iz dviju izbornih jedinica (dva entiteta), ali uz brisanje nacionalne odrednice članova Predsjedništva.
Međutim, kako je na brifingu s predstavnicima medija danas u Sarajevu rekao jedan visoki zvaničnik Delegacije EU, ne radi se ni o kakvom prijedlogu Evropske unije koji navodno "kruži okolo već nekoliko mjeseci", već o modelima proizašlim kao rezultat dosadašnjih razgovora o implementaicji presude koji se vode uz posredovanje Delegacije EU.

"Nema nikakvog prijedloga Evropske unije, već postoji snažan pokušaj s naše strane da bismo pomogli liderima da razmotre moguća rješenja za Predsjedništvo BiH i Dom naroda PSBiH", kažu u Delegaciji EU.

Dosad su predstavnici EU razmotrili ranije pokušaje rješenja provedbe presude, te razgovarali bilateralno sa svim strankama zastupljenim u PSBiH i učestvovali na zajedničkim sastancima s vladajućom šestorkom i na kraju s vladajućom šestorkom i SDA u petak u Briselu.

"Mislim da smo sagledali sve prijedloge i identificirali nekoliko ključnih principa, te predložili tačke gdje njihovi stavovi možda nisu toliko udaljeni", kazao je zvaničnik Delegacije EU.

Pritom je zaključeno da je rješenje za Dom naroda PSBiH veoma moguće, jer nema nijedna stranka koja ima fundamentalno različito mišljenje. Zato je veći fokus stavljen na Predsjedništvo BiH.

Među učesnicima razgovora je bila saglasnost da se i dalje govori o Predsjedništvu BiH kao kolektivnom, tročlanom tijelu, čiji članovi moraju biti iz reda različitih konstitutivnih naroda ili ostalih. Nacionalna odrednica se briše, ali se i dalje bira jedan član iz RS-a i dva iz FBiH.

Kada se govorilo o načinu izbora, u Federaciji BiH se vodilo računa o njenoj strukturi. Razmatra se model sličan rješnjima iz sadašnjeg Izbornog zakona za izbor poslanika u Poslaničkom domu Parlamenta Federacije ili PSBiH s više izbornih jedinica, s tim što nije dogovoren broj tih jedinica i ne zna se koliko će ih biti. Spominje se od 10 izbornih jedinica po broju kantona, pa do 15 izbornih jedinica.

"Naš je utisak, kada se govori o modelu s 10 ili 12 izbornih jedinica, da ne postoje velike razlike o broju mandata", kažu u Delegaciji EU.

Međutim, ovdje se radi o modelu po kojem te izborne jedinice nose dodatne mandate. Drugim riječima, u svakoj biračkoj jedinici glasovi za izbor članova Predsjedništva BiH bi se proporcionalno transformirali u mandate, a zatim bi se poseban broj mandata dodijelio onome ko pobijedi u određenoj izbornoj jedinici.

Zato u Delegaciji EU kažu da je ovakav model više zasnovan na proporcionalnom principu, a manjim dijelom na teritorijalnom. Ovakav model, koji odražava ustrojstvo zemlje, nije specifičan samo za BiH.

Nakon sastanka u petak pojedine političke stranke su pokušale razviti diskusiju kojom kritiziraju navodni sporazum, ali definitivnog sporazuma nema, upozoravaju evropski zvaničnici, jer je još puno detalja, uključujući one važne, koji nisu usaglašeni.

U Delegaciji EU odbacuju optužbe da je ovakav model diskriminirajući prema bilo kome i kažu da neki takav model ne bi ni razmatrali. Štaviše, ne samo da neće biti diskriminacije prema ostalima u izboru za člana Predsjedništva BiH i Dom naroda PSBiH, već se rješava i pitanje koje je pred Evropski sud postavio Ilijas Pilav kada se kao Bošnjak nije mogao kandidirati za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske.

Također, ako bi se nastavila diskusija kao prethodnih godina, kada su se zaboravljala druga pitanja, kao hrvatsko, politički se dogovor ne bi mogao postići, jer je potrebna saglasnost najvećih stranaka.

Na kraju je prokomentirana i najava iz Stranke demokratske akcije (SDA) da će zbog rješenja sa sastanka u Briselu tužiti Evropsku komisiju. Zvaničnici Delegacije EU kažu da bi se tu javio problem praktične implementacije takve tužbe, jer se ne zna šta bi bila njena priroda.

Pitanje je i zašto tužba protiv Evropske komisije, odnosno da li bi njen sadržaj bio političko mišljenje o onome o čemu još nije postignut dogovor.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: