U fazi pregovora, a i nakon potpisivanja Sporazuma o CEFTA-i nametala su se pitanja šta su prednosti, a šta nedostaci ovakvog ekonomskog povezivanja i kakav je položaj BiH kao zemlje sa najnepovoljnijim bilansom u krugu zemalja učesnica u zoni slobodne trgovine i zemlje koja ulazi u projekt multilateralne liberalizacije sa relativno najmanjom carinskom zaštitom – pogotovo za poljoprivredne proizvode. Pored carinske zaštite koja mora biti riješena na jedinstven način, ističe Bogdanović, ostaju četiri grupe pitanja.
Najprije, tehničke barijere za koje bh. privreda nije spremna da im udovolji, posebno kad je riječ o hrani.
Obim vladine pomoći – subvencije koje postoje u drugim zemljama, koja podiže konkurentnost roba tih zemalja na tržištu CEFTA-e, a proizvode iz BiH dovodi u inferioran položaj zbog niskih subvencija u BiH. Ovaj problem zahtijeva određene zaštite i prema robama iz drugih zemalja članica CEFTA-a koje daju visoke subvencije.
Grupa pitanja se odnosi i na fiskalnu politiku, odnosno sistem akciza i drugih indirektnih poreza. Moraju se, kaže Bogdanović, otkloniti diskriminirajući instrumenti fiskalne politike – što znači više akcize za uvezenu robu – ma u kojoj formi to bilo izvedeno.
Četvrta grupa pitanja tiče se politike kursa nacionalnih valuta koje čestim devalvacijama i kontinuiranim depreciranjem domaće valute podižu konkurentnost svoje privrede.
-Cijenimo da bi bilo dobro u okviru zajednice definisati strategiju komparativnih prednosti pojedinih zemalja i na toj osnovi razvijati konkurentske prednosti pojedinih grana privrede zemalja članica – navodi Bogdanović.
Novi kvalitet u implementaciji sporazuma ove ekonomske integracije, kako je dodao, trebao bi biti u formiranju jednog zajedničkog fonda za određene prioritetne razvojne projekte, a sve u cilju približavanja integracije u Evropsku uniju.
U cjelini CEFTA je snažna šansa za brži razvoj privrede BiH i ulazak u ovu regionalnu integraciju je od strateškog značaja. Ovo tim više, što će zemlje CEFTA-e sarađivati na uspostavi slobodne trgovine između sebe ali i sa ostatkom globalne ekonomije.
-Ostaje nam mnogo posla za ono što moramo uraditi u prelaznom periodu, polazeći od činjenice da BiH nema konkurentan izvozni proizvod i da nam još mnogo treba da usluge dignemo na nivo konkurentnosti. Ovome treba dodati i realnost da naše kompanije nemaju u dovoljnoj mjeri izvoznu orijentaciju, naglasio je Bogdanović.
Ozbiljno je pitanje tehničke usklađenosti i standarda u BiH. Zbog toga se mora pristupiti formiranju svih neophodnih institucija, koje bi bile priznate od ostalih zemalja kako u fazi uvoza, tako i u fazi izvoza roba i usluga, zaključio je Bogdanović.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
