Ivo Komšić: Referendum o nezavisnosti jedan od najznačajnijih datuma u historiji BiH
Bosna i Hercegovina u subotu, 1. marta, obilježava 22. godišnjicu nezavisnosti. Na referendumu o nezavisnosti, od 64 posto građana BiH koji su se odazvali, 99,44 posto glasalo je “za”. Referendumsko pitanje je glasilo: “Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH-Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive”.
"Tada je referendum omogućio BiH da bude međunarodno priznata država. Da nije bilo tog međunarodnog priznanja, BiH se ne bi sačuvala, ona bi u ratu koji je uslijedio, nestala”, kaže Komšić u razgovoru za Anadolu Agency (AA).
Međunarodno priznanje BiH kao države je zapravo čuvalo legitimitet i legalitet BiH tako da su institucije države BiH, ma koliko bile razorene, imale legitimno pravo da predstavljaju Republiku BiH u ratu, na domaćoj sceni i u međunarodnim pregovorima, kaže Komšić.
“To je, poslije odluka ZAVNOBiH-a, sigurno najznačajniji datum u povijesti BiH. Ma kako BiH izgledala, ona je dobila međunarodno priznanje”, kaže on.
I danas ima snaga koje žele podjelu BiH
Nažalost, taj referendum danas znači isto što i tada, smatra Komšić, "jer su i danas na sceni potpuno iste političke snage koje su tada htjele podijeliti i uništiti BiH".
On napominje da “međunarodno priznanje BiH i danas ima značaj koji je imalo tada, prije 22 godine, te da se niko ne može amnestirati od toga, od Evropske unije (EU) do američke administracije".
“Oni svi idu linijom manjeg otpora i već su prihvatili, za to je dokaz evropska rezolucija o BiH, da BiH skinu s vrata na taj način što će se ona etnički podijeliti. Jer ta rezolucija je faktički na miran način udovoljavanje nacionalistima u BiH da se ona etnički podijeli. I ta je politika i danas na sceni”, pojasnio je Komšić.
U taj kontekst se mogu dovesti, kako kaže Komšić, i najnovija zbivanja u BiH u posljednjih 15 i nešto više dana, tačnije protesti nezadovoljnih građana.
“Sve više i više, ti protesti poprimaju taj karakter, želi se proizvesti jedno kaotično, vanredno stanje u kome bi opet ovdje došla međunarodna zajednica i ponudila podjelu BiH, kao što je to uradila 1992. godine”, pojasnio je član ratnog Predsjedništva RBiH.
Stanje u BiH u protekle 22 godine, prema njegovim riječima, nije se promijenilo zato što je međunarodna zajednica ostavila na sceni političke snage koje su proizvele rat u BiH.
“Ona je njih tetošila svih ovih 20 godina i podržavala na razne načine”, dodaje on napomenuvši kako međunarodna zajednica nije riješila stvar do kraja sa Dejtonskim sporazumom, nego je napravila entitetsku podjelu u državi.
"Međunarodna zajednica nije iskoristila priliku da uzme Dejtonski sporazum kao sredstvo za uređenje odnosa ovdje. To je moglo biti sredstvo da je ona htjela. Međutim, ona se ponašala licemjerno i pustila da stvari ovdje vode one stranke koje su ovdje vodile i rat", kazao je Komšić.
Dejtonski sporazum postao je sredstvo nacionalističke politike u BiH i provodi se samo ono što toj politici odgovara.
Loša vlast i opravdani protesti građana
Govoreći o tome na koji način bi BiH mogla krenuti dalje, Komšić kaže da bi u sadašnjoj situaciji trebalo djelovati na više razina.
“Prvo, imamo vlast koja je katastrofalna, vlast koja u posljednje četiri godine upravlja zemljom je najkatastrofalnija vlast u posljednjih 20 godina. Ona nije učinila ništa produktivno, ona je vratila nas nazad. Mi smo sada dalje od Evropske unije (EU) nego što smo bili prije četiri godine. Imamo lošiju ekonomsku situaciju nego ranije, imamo zaoštrene političke odnose u većoj mjeri nego što su bili ranije. Ova vlast se bavila sobom i uglavnom sebi osiguravala privilegije”, poručio je Komšić.
Prema njegovom mišljenju, iz tog razloga su protesti građana BiH opravdani.
“Građani traže da se tome stane ukraj. Naravno da sada proteste građana zloupotrebljavaju ovi koji žele napraviti izvanredno stanje. Iz tog stanja se može izaći samo ukoliko se prihvate opravdani zahtjevi građana”, kazao je Komšić dodavši kako je i međunarodna zajednica u BiH zakazala: “Ja mislim da je ona i sada napravila pogrešnu procjenu, to može izazvati nove sukobe u BiH. Oni očito stoje iza ovog anarhičnog stanja. Ali oni vjerovatno nisu svjesni da se BiH ne može podijeliti. Kada bi došlo do toga da se nametne rješenje podjele, oni moraju znati da riskiraju novi rat.”
On je u razgovoru za AA, stanje u BiH uporedio s onim u Ukrajini, rekavši kako to može biti model Ukrajine, "jer izazivanje anarhičnog stanja je zapravo ukrajinski model".
Odgovarajući na pitanje o tome da li danas u BiH postoji snaga koja je u narodu postojala za vrijeme održavanja referenduma o nezavisnosti, Komšić je odgovorio potvrdno.
“Možda ta snaga nije u onom obimu, možda ona nije tako velika, ali sa pojačanom energijom da brani ovu zemlju. Jer, kad su je jednom odbranili u onako teškim uvjetima, sada je mnogo lakše odbraniti.”
Referendum o nezavisnosti, održan 29. februara i 1. marta 1992. godine, s jedne strane značio je potvrdu opredjeljenja većine građana prema budućnosti zemlje. No, referendum je bio i uvod u trogodišnji krvavi rat, agresiju koja je odnijela više od stotinu hiljada žrtava, dok je više od milion građana Bosne i Hercegovine protjerano s ognjišta. Rat je ostavio trajne posljedice po stanovništvo, infrastrukturu i ekonomiju zemlje koja se nije oporavila sve do danas.
Desert s jabukama koji će mnoge vratiti u djetinjstvo: Napravite jugoslovenski kolač
