{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Ivan Hrkać koji je mučio zarobljenike uhapšen pa pušten na slobodu

A
11.12.2013. u 14:56
0
38
Ivan Hrkać koji je mučio zarobljenike uhapšen pa pušten na slobodu
0
Ivan Hrkać koji je mučio zarobljenike uhapšen pa pušten na slobodu
Ivan Hrkać (Foto: Anadolija)
Iako je u utorak bio uhapšen zbog odgovornosti za ratne zločine na području Širokog Brijega 1993. godine, Ivan Hrkać (46) zvani Čikota, bivši pripadnik zloglasne Kažnjeničke bojne Hrvatskog vijeća obrane (HVO), na čijem čelu su bili Mladen Naletilić Tuta i Vinko Martinović Štela, pušten je na slobodu.
No, njemu će se po svemu sudeći za ratne zločine u Bosni i Hercegovini suditi u Hrvatskoj, kojoj je bh. pravosuđe prepustilo ovaj slučaj.

Kako su prenijeli hrvatski mediji, sudija u Splitu Stanko Grbavac je odbio zahtjev za određivanje pritvora koji je nakon ispitivanja Hrkaća podnijela zamjenica Županijskog državnog odvjetnika u Splitu Julijana Stipišić. Ona je naložila provođenje istrage protiv Hrkaća nakon što je, kako je navela, BiH ustupila Hrvatskoj krivični postupak za ratne zločine.

Stipišić je izrazila sumnju da će osumnjičenik napustiti prebivalište u Splitu zbog ''osobito teških okolnosti počinjenja krivičnih djela''. Ovaj prijedlog sudija Grbavac nije prihvatio, već je osumnjičeniku odredio mjere opreza, tj. zabranu napuštanja boravišta i obvezu sedmičnog javljanja policijskim službenicima. Na spomenuto rješenje, kako je najavljeno, Državno će odvjetništvo uložiti žalbu.

U Tužilaštvu Bosne i Hercegovine pak u srijedu nisu imali saznanja da je Hrkać pušten. Saopćili su tek kako imaju informacije da je priveden, a nakon realizirane konkretne saradnje u okviru Protokola o saradnji u krivičnom gonjenju počinitelja krivičnih djela ratnih zločina.

''Tužilaštvo BiH je protiv ovog osumnjičenog, koji se dugo godina od pravosuđa BiH skrivao u Republici Hrvatskoj, podiglo optužnicu, a tek nakon potpisivanja Protokola o suradnji i ustupanja dokaza Tužilaštva BiH kolegama u Hrvatskoj, omogućene su aktivnosti hrvatskog pravosuđa'', saopćeno je.

Hrkać je bh. vlastima nedostupan od marta 2008. godine. Optužnica protiv njega je podignuta još u decembru 2007. godine, a potvrđena početkom januara 2008. godine. Nakon što se drugi put nije pojavio na zakazanom ročištu za izjašnjenje o krivici, Sud BiH je donio odluku o raspisivanju potjernice. U Tužilaštvu BiH su i ranije tvrdili da se Hrkać krije i to u Hrvatskoj, zbog čega su insistirali da se raspiše međunarodna potjernica.

Hrkać se tereti da je, kao pripadnik Kažnjeničke bojne HVO-a, osobno tukao, zlostavljao, tjerao na prinudne radove zarobljene pripadnike Armije Republike BiH, kao i da je ubio jednog zatočenika, te tukao, mučio i zlostavljao više osoba bošnjačke nacionalnosti.

Konkretno, Hrkaću se stavlja na teret da je u maju 1993. godine u podrumskim prostorijama policije u Širokom Brijegu, sam i skupa s drugim pripadnicima HVO-a, ispitivao, fizički zlostavljao i mučio dvojicu zatočenika, bivših pripadnika Armije RBiH. Jednom od njih je, nakon premlaćivanja, ugasio cigaretu na jeziku te mu je potom naredio da je proguta, što je zatočenik i učinio.

Također, istog mjeseca Hrkać je iz policijske stanice u Širokom Brijegu izvodio zatočenike, bivše pripadnike Armije RBiH, na obavljanje poslova na njegovoj privatnoj kući u selu Mokro. Skupa s dva nepoznata pripadnika HVO-a, u noći 4. na 5. maj 1993. godine u osnovnoj školi u Dobrkovićima kod Širokom Brijega fizički je zlostavljao zatočene civile Bošnjake.

Isto tako, u julu iste godine, u školi u Dobrkovićima je sudjelovao u fizičkom zlostavljanju zatočenih civila koje je, između ostalog, udarao rukama, nogama, drškom od metle i punim konzervama, nanoseći im tjelesne povrede. Zajedno s nepoznatim pripadnikom HVO-a, 24. jula 1993. godine Hrkać je došao u školu u Dobrkovićima, gdje je fizički zlostavljao jednog zatočenika, koji je nakon premlaćivanja umro.

Istog dana je u toj školi naredio drugim zatočenicima da se skinu goli, nakon čega ih je prisilio na spolne odnose “uz prijetnju da će ih ubiti ukoliko to ne učine”.

Dakle, Hrkać se, prema individualnoj krivičnoj odgovornosti, tereti za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika (ubistva, mučenje) i ratni zločin protiv civilnog stanovništva (ubijanje, mučenje, protupravno odvođenje u koncentracione logore i druga protuzakonita zatvaranja).

Također, Hrkać se tereti i da je učestvovao u poznatom napadu na nekoliko stotina civila bošnjačke nacionalnosti na Bajram 10. februara 1997. godine u Mostaru.

Po optužnici Kantonalnog tužilaštva Mostar, optuženi Marko Radić na dužnosti zapovjednika Policijske uprave Mostar, u zapadnom dijelu grada, rukovodio je grupom policajaca Policijske uprave Mostar i pripadnika Specijalne policije tzv. Hrvatske Republike ''Herceg-Bosne'', među kojima su bili optuženi Hrćak, Božo Perić, Željko Planinić i Josip Cvitanović. Oni su 10. februara 1997. godine u 14 sati, naoružani pištoljima i palicama, zajedno napali grupu od nekoliko stotina građana bošnjačke nacionalnosti u Liska parku u Mostaru uslijed čega je smrtno ranjen Šefik Sulejmanović, a Seid Maksumić i Safet Radoš teško su povrijeđeni, dok je lakše povrede zadobilo dvadeset dvoje ljudi. Tom prilikom je bio ranjen i mostarski muftija Seid ef. Smajkić. Krivični postupak protiv Hrkača je odvojen od ostalih jer se nije pojavljivao na suđenjima.

Tužilaštvo BiH, saopćeno je, nastavlja saradnju sa tužilaštvima u Hrvatskoj i Srbiji, u skladu sa protokolima o suradnji, kako bi se pravdi priveo što veći broj počinitelja ratnih zločina, koji se od pravde skrivaju u susjednim zemljama.

U Sarajevu će u ponedjeljak, 16. decembra 2013. biti održan trilateralni sastanak tužilaca Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske, na kojem će biti razgovarano o konkretnim aktivnostima i daljoj suradnji.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: