Italijanski humanitarci nakon dvadeset godina ponovo stižu u Sarajevo
Humanitarci su tada u Sarajevo došli u nadi da će pomoći građanima opkoljenog grada, ali i da će njihovo prisustvo skrenuti pažnju međunarodne javnosti na njegovo razaranje.
Tim će povodom u petak, 7. decembra u atrijumu Katoličkog školskog centra Sarajevo biti otvorena izložba Pisma ratnog Sarajeva.
U subotu, 8. decembra u KŠC će biti organizirano druženje članova ove organizacije s predstavnicima vlasti, kada će biti upriličeno zajedničko pripovjedanje i prisjećanje na historiju, te svjedočenje građana Sarajeva i Italijana o inicijativama i aktivnostima poduzetim da bi se zaustavio rat, održao suživot i riješili najteži problemi.
Italijanska delegacija će 9. decembra posjetiti Srebrenicu, dok će 10. decembra, na godišnjicu Univerzalne deklaracije ljudskih prava, italijanska delegacija pozvati građane Sarajeva na trenutak obilježavanja sjećanja u Velikom parku kod spomenika Djeci Sarajeva.
O aktivnostima ove humanitarne organizacije i Marša 500 "Solidarnost mira u Sarajevu" nakon dvadeset godina ne postoji historijsko svjedočanstvo, ni politička ocjena.
Jedna od aktivnosti organizacije bila je dostava pisama u Sarajevo za vrijeme rata. Svako ko bi se zaputio u izbjegličke kampove u BiH i Hrvatskoj vrlo brzo bi konstatovao kolika je bila "žeđ" izbjeglica za komunikacijom i informacijom.
To je bio razlog da krajem 1993. počne s radom Poštanski sistem kojim su pisma dostavljana iz Sarajeva i u Sarajevo u toku rata. Na početku, tek poneko pismo.
"Nakon što su građani shvatili da pisma stvarno stižu na destinaciju, broj pisama je zapanjujuće porastao. Prostom računicom došli smo do broja od 500.000 pisama koje smo poslali i podijelili. Na kraju je poštar donosio i do dvije vreće pisama dnevno u sjedište naše organizacije u Padovi", ističe se u saopćenju ove organizacije.
Pisma koja su stizala u sjedište u Padovu su bivala otvorena i kontrolisana. Nije se sve svodilo na komunikaciju - bilo je i emocija (fotografije, poljupci s karminom, uvojci, fotokopija nogica jedne bebe). Skoro uvijek je bilo novca, uglavnom njemačkih maraka. Novac je vađen iz pisama i stavljan na stranu, zabilježio bi se iznos i adrese pošiljaoca i primaoca u Sarajevu.
U najopasnije dijelove Sarajeva pisma su nosili sarajevski volonteri.
Njemačka se vraća: Neočekivan rast privatnog sektora, brojke iznad očekivanih
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
