{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Istraživanje u BiH: Kako etnička pripadnost utječe na opažanje ljepote?

F
20.6.2013. u 15:33
46
168
Istraživanje u BiH: Kako etnička pripadnost utječe na opažanje ljepote?
46
Istraživanje u BiH: Kako etnička pripadnost utječe na opažanje ljepote?
Foto: Klix.ba
Percepcija ljepote neke osobe ne zavisi od toga da li osoba koja procjenjuje njenu ljepotu poznaje njenu etničku pripadnost ili ne.
Ovo je jedan od zaključaka do kojih je došao Srđan Puhalo, psiholog u studiji "Socijalna percepcija i etnička pripadnost kod srednjoškolaca u BiH", koja na empirijski način nastoji utvrditi u kojoj mjeri poznavanje etničke pripadnosti neke osobe utječe na opažanje njene ljepote, kao i povezanost te percepcije s pojedinim psihosocijalnim faktorima.

Stiče se utisak da u Bosni i Hercegovini socijalna percepcija, danas, funkcioniše na dva odvojena nivoa.

Na kolektivnom nivou je prisutno stereotipno opisivanje sopstvene i drugih etničkih grupa i suzdržanost prema uspostavljanju bliskih odnosa između etničkih grupa, što je već desetak godina nalaz koji nikoga ne iznenađuje.

"Razlog za takve rezultate treba tražiti u nacionalizmu i državnom uređenju Bosne i Hercegovine koje se bazira na pravima i obavezama kolektiviteta, tj. tri konstitutivna naroda, a ne pojedinaca", istakao je Puhalo na press konferenciji u Banjoj Luci predstavljajući rezultate ovog istraživanja koje je obavljeno na uzorku od 342 učenika trećih razreda gimnazija u Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci.

Došlo se do podataka da politička borba za interese kolektiviteta dovodi do manjih ili većih sukoba, privremenih savezništava i animoziteta, što svakako utječe na percepciju tri etničke grupe i njihovu međusobnu udaljenost ili približavanje.

S druge strane, na ličnom nivou situacija je nešto drugačija. Izgleda da stereotipi i animoziteti koji se pripisuju svojoj i drugim etničkim grupama nemaju velikog utijeaja na individualnom planu, u slučaju ovog istraživanja, u percepciji ljepote djevojaka s fotografija.

Iz ovoga proizilazi da u Bosni i Hercegovini imamo tri međusobno politički suprotstavljena kolektiviteta, ali da te političke nesuglasice i podijeljenost ne utječu u tolikoj mjeri na socijalnu percepciju ljepote pojedinca kod srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini.

Ako je ovaj zaključak tačan, onda se može reći da će kvalitet međuetničkih odnosa u Bosni i Hercegovini prvenstveno zavisiti od odnosa njihovih političkih elita i kako se ti odnosi predstavljaju u javnosti, kao i njihove želje da međuetničke relacije učine boljim ili lošijim a nikako od ličnih animoziteta pripadnika samih naroda.

Istraživanje je, primjera radi, pokazalo da banjalučki srednjoškolci najviše prihvataju ponuđene odnose sa Srbima, potom s Hrvatima i Bošnjacima, a najmanje s pripadnicima romske etničke grupe.

Razlika u prihvatanju Bošnjaka i Hrvata je minimalna, osim kod najintimnijih odnosa kao što su udaja ili ženidba s nekim od članova porodice, gdje se ponuđeni odnos s Hrvatima nešto više prihvata.

Najviše se odbacuju odnosi s pripadnicima romske etničke grupe, a to se može objasniti svim predrasudama koje se "vežu" za ovu etničku grupu.

Srednjoškolci iz Mostara u najvećem procentu prihvataju ponuđene odnose s pripadnicima hrvatske etničke grupe. Na drugom mjestu po prihvaćenosti se nalaze Srbi, a slijede Bošnjaci. Romi su etnička grupa s kojom srednjoškolci iz Mostara najmanje žele da imaju neki od ponuđenih odnosa.

Sarajevski srednjoškolci najviše prihvataju ponuđene odnose s Bošnjacima, a potom s Hrvatima, Srbima i najmanje Romima.

Gimnazijalci iz Sarajeva najviše prihvataju ponuđene odnose kao što su: "da stanuje u mom susjedstvu, istoj zgradi ili ulici", "da se družim sa njim/njom" i "da neko od članova moje porodice primi krv od njega (nje) ako mu je život ugrožen", dok se najmanje prihvataju najintimniji ponuđeni odnosi: "da moja sestra (brat) stupi u brak sa njim (njom)" i "da stupim u brak sa njim (njom)".

Svaki četvrti srednjoškolac bi prihvatio da na rukovodećem položaju u zemlji bude Rom, dok bi manje od 10 posto ispitanika prihvatilo Roma kao člana svoje porodice.

Studija je rađena u organizaciji Fondacije "Fridrih Ebert".

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: