{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Istraživanje GfK o dostupnosti lijekova i povjerenju u domaću farmaceutiku

S
22.3.2006. u 14:30
0
0
Istraživanje GfK o dostupnosti lijekova i povjerenju u domaću farmaceutiku
0
Istraživanje GfK o dostupnosti lijekova i povjerenju u domaću farmaceutiku
U BiH je, po mišljenju trećine njenih građana, moguće nabaviti sve najznačajnije lijekove dok to u Hrvatskoj i Srbiji misli samo petina građana. Istraživanje GfK BH pokazuje i da 34% građana BiH više vjeruje domaćim farmaceutskim proizvođačima nego inostranim.
Centar za istraživanje tržišta GfK BH je u okviru svojih redovnih istraživanja upitao građane o procjeni njihovog zdravstvenog stanja, te o dostupnosti lijekova u BiH i povjerenju u proizvode domaće farmaceutike.

Metodologija istraživanja podrazumijevala je intervjue u domovima ispitanika, provedena je na reprezentativnom uzorku od N=1000 ispitanika iz cijele BiH krajem 2005. godine.

Podaci iz ovoga istraživanja ukazuju na to da osobe koje su češće išle kod ljekara u posljednjih godinu dana (osam i više puta) iskazale su i najviše nezadovoljstva prema zdravstvenom sistemu u BiH. Slično se može reći i za one koji su morali u protekloj godini češće ići u apoteku, njihovo je nezadovoljstvo zdravstvenim sistemom veće što je broj tih posjeta bio veći.

Jednostavno govoreći, što su ljudi više bili u kontaktu s institucijama zdravstva, to su manje bili zadovoljni njime, te samim tim ovaj podatak dobija na težini.

Dostupnost lijekova na BH tržištu je takođe tema koja je nesumnjivo vrlo aktuelna. GfK-ovo istraživanje pokazuje da je približno trećina građana uvjerena da se u BiH mogu nabaviti svi važni lijekovi, 42% ih je mišljenja da se može naći većina važnih lijekova, dok je četvrtina njih uvjerena da su u BiH u poređenju s drugim zemljama manje dostupni važni lijekovi.

Interesantno je da kod naših najbližih susjeda, Hrvatske odnosno Srbije i Crne Gore, manji postotak građana (21% i 19%) procjenjuje da se kod njih mogu nabaviti važni lijekovi, ali je zato oko polovine građana u obje ove zemlje procijenilo da su ti lijekovi uglavnom dostupni.

Za razliku od stava prema zdravstvenom sustavu, građani BiH koji su u proteklih godinu dana češće odlazili k liječniku, odnosno oni koji su češće odlazili u apoteke, imaju bolji stav o dostupnosti važnih lijekova u našoj zemlji. Dakle, bolje mišljenje o tome kakve su mogućnosti nabavke lijekova u BiH imaju oni koji su imali više stvarnoga iskustva u traganju za lijekovima.

U namjeri da se ispita povjerenje građana u farmaceutske proizvode domaće industrije, postavljeno im je i pitanje što bi učinili u slučaju da im zbog neke teže bolesti u nekom trenutku zatrebaju lijekovi koje bi lijekove radije prihvatili. Zanimljivo da bi nešto više građana BiH radije prihvatilo lijek domaće farmaceutske kuće (34%) nego neke međunarodne (30%), dok ih je 36% izjavilo da im to nije bitno. U Hrvatskoj i Srbiji građani su izglasali nešto više povjerenja prema lijekovima domaćih proizvođača (40% i 35%) u odnosu na međunarodne (17% i 18%), ali je zato porastao i postotak građana kojima je sasvim svejedno koji bi lijek u toj situaciji koristiti.

[SLIKA]1[/SLIKA]

Treba napomenuti i da u BiH postotak onih koji imaju veće povjerenje u lijekove lokalnih farmaceutskih kuća progresivno raste što su građani stariji. Takođe je primjetno da su žene te kod kojih ima značajno više onih koje bi prednost u takvoj situaciji dale lijekovima domaće farmaceutike, za razliku od muškaraca kod kojih najviše ima onih kojima je to svejedno, odnosno podjednak broj ima onih koji bi odabrali lijek internacionalne ili domaće farmaceutske kompanije.

U proteklih godinu dana čak 40% građana BiH nije posjetilo ljekara, a nekih 15% je to učinilo samo jednom. Posve očekivano, ljekaru su najčeće išli najstariji (čak 31% njih 10 i više puta), dok su ljekara najrjeđe posjećivali oni u dobi između 20 i 29 godina. Žene ljekaru idu znatno češće nego muškarci – u prosjeku 4,8 puta godišnje, za razliku od 3,2 posjete u prosjeku kod muškaraca (48% nikako nije posjetilo ljekara u zadnjih 12 mjeseci).

Odlazak u apoteku je, pak, mnogo češći, pa je logična pretpostavka da značajan broj ljudi neke zdravstvene probleme rješava i bez odlaska ljekaru. O tome svjedoči podatak da među onima koji su u proteklih godinu dana posjetili ljekara manje od 3 puta, čak 85% njih je otišlo u apoteku 3 i više puta. S druge strane, sasvim je logično i da oni koji češće idu ljekaru imaju i više razloga za odlazak po lijekove u apoteku. Ta potreba, kao što je to bio slučaj i sa odlascima k liječniku, se povećava što su ljudi stariji. S obzirom da žene inače češće odlaze ljekaru, podatak da one i češće odlaze u ljekarne nije ni malo iznenađujući, a ne treba zanemariti ni činjenicu da su žene te koje su zadužene za većinu kupovina u kućanstvima u BiH, pa tako vjerovatno i za lijekove, čak i onda kad to nije samo za njihove potrebe.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: