{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Istraživanje GfK-a: Korupcija u Evropi i BiH

G
26.9.2006. u 09:22
0
0
Istraživanje GfK-a: Korupcija u Evropi i BiH
0
Istraživanje GfK-a: Korupcija u Evropi i BiH
GfK Praha – Institut za istraživanje tržišta iz Češke je proveo istraživanje o korupcijskoj klimi u 21 zemlji Centralne, Istočne i Zapadne evropske regije. Veličina uzorka je iznosila 22,050 ispitanika, a korištena metoda je bila face-to-face intervjui u domaćinstvima. Istraživanje prenosimo u cijelosti.
Istraživanje se bavilo slijedećim temama: procijenjeni nivo pojave korupcije u društvu, nivo tolerancije prema korumpiranom ponašanju, procjena neophodnosti davanja mita, nivo rezignacije prema borbi protiv korupcije, te nivo nepovjerenja u institucije.

Sumarni indeks koji oslikava tzv. korupcijsku klimu u ukupnoj regiji iznosi 2.43, što se može interpretirati kao relativno jaka korupcijska klima u regiji. Indeks je postavljen na skali od 1 do 4, gdje 1 označava najjaču, a 4 najblažu klimu. Jačina korupcijske klime varira od zemlje do zemlje i najblaža je u Švedskoj. Bosna i Hercegovina se zajedno sa Slovenijom, Ukrajinom, Slovačkom, Bugarskom i Rusijom nalazi na dnu ove ljestvice. I naši najbliži susjedi Hrvatska i Srbija i Crna Gora imaju sumarni indeks korupcijske klime ispod prosjeka mada je kod njih ipak nešto blaža nego u BiH.

Rezultati istraživanja pokazuju da većina Evropljana ne smatra korupciju sastavnim dijelom društvenog života. Promatrano na regiji Evrope, više od polovine ispitanika je uvjereno da mito nije potreban – 29% ih smatra da se sa malo strpljenja može sve dobiti i bez podmićivanja, a 30% ih misli da je mito potpuno besmislen i da se sve može dobiti i legalnim putem. U Bosni i Hercegovini situacija je potpuno obratna. Čak 58% ispitanih građana BiH smatra da su mito i korupcija apsolutno sastavni dio društvenog života. Jedina zemlja koja po ovom pitanju ima još lošije mišljenje od BiH je Rumunija.

Lična iskustva sa mitom

Više od 70% Evropljana tvrdi da nikada ne daju niti su davali mito. S druge strane, približno jedna četvrtina populacije iz cijele ispitane regije (24%) priznaje da su davali mito u nekoj od prilika - 16% ih je reklo da su vrlo rijetko davali mito, 8% da su to činili povremeno, dok je 1% njih izjavilo da to čini veoma često. Generalno korupciji više naginju ljudi između 30 i 59 godina i zanimljivo je da postotak onih koji ponekad daju ili su davali mito raste sa nivoom obrazovanja. Više od trećine ispitanika sa fakultetskim obrazovanjem (39%) su spremni da daju mito. Nivo spremnosti na podmićivanje se ipak razlikuje se od zemlje do zemlje. Ispitanici iz Portugala su veoma visokih moralnih standarda, barem kada je u pitanju mito i korupcija. Više od 90% Portugalaca nikada ne daje mito. Slovenija i Velika Britanija se također mogu pohvaliti sličnim odgovorima. Na posljednjem mjestu se opet nalazi Rumunija u kojoj čak 59% građana u pojedinim situacijama izabire neki vid korumpiranog ponašanja. U Bosni i Hercegovini to tvrdi skoro 70% građana.

Građane BiH smo upitali i da li su u posljednjih 12 mjeseci dali mito u bilo kom obliku. Njih skoro 15% je odgovorilo potvrdno. Od tih 15% koji su rekli da su u posljednjih godinu dana dali mito, najčešće su to činili kada je u pitanju bilo zdravstvo (56%) i policija (30%). U većini slučajeva mito je bio u obliku novca (62%) i manje vrijednih poklona poput čokolada, cvijeća, pića i sl. (45%).

Nivo tolerancije prema korumpiranom ponašanju

Nivo tolerancije prema korumpiranom ponašanju ispitivan je na skali od 1 do 4, gdje 1 predstavlja visok, a 4 nizak indeks nivoa tolerancije prema korumpiranom ponašanju. U ispitanoj regiji građani su dali srednju ocjenu 3.23. Ipak tolerancija ove vrste u mnogome zavisi od tipa korupcije. Tako je generalno mišljenje da se slučajevi 'blažeg' intenziteta više toleriraju. Tu bi mogli svrstati uručivanje boce skupocjenog pića doktoru, nakon otpuštanja iz medicinske ustanove i sl..

No kada se korupcija događa na višem nivou, u vladi, političkim institucijama i sl. ispitanici su skloniji osuđivanju takvog ponašanja. Preko 60% Evropljana je imalo negativan stav o situaciji u kojoj neki predstavnik vlasti glasa za zakon uslijed čega korist ima kompanija koja redovno daje donacije političkoj partiji predstavnika. Sa 68% ispitanika koji su osudili ovakvo ponašanje Hrvatska se nalazi na vrhu ove ljestvice. Slijede Poljska sa 66% i Bosna i Hercegovina sa 65%. Na dnu ljestvice se nalazi Estonija gdje samo trećina ispitanika osuđuje ovaj vid korupcije.

Najkorumpiranija područja društva

Na nivou Evrope generalni je stav da su najkorumpiranija područja društva vlada i zdravstvo. Nakon toga ispitanici imenuju poslovni/poduzetnički sektor te javne službe, političke partije i policiju. Vojska, bankarstvo i neprofitni sektor su po mišljenju ispitanika najmanje korumpirani. Upitani da imenuju jedno područje djelovanja društva koje smatraju najkorumpiranijim 20% građana Bosne i Hercegovine je izabralo vladu.

Kao drugu po veličini rasprostranjenosti korupcije građani BiH imenuju oblast zdravstva (16%) a sijede sudstvo (13%) i policija (10%). Zanimljivo je da u Hrvatskoj i Srbiji građani kao najkorumpiranije područje biraju zdravstvo. Austrijanci, pak, smatraju da su to političke partije, dok stanovnici Velike Britanije, Holandije i Švedske najkorumpiranijim smatraju poslovni sektor. U BiH poslovni sektor samo 1% građana smatra korumpiranim, no taj vid korupcije, ako i postoji, je prosječnom BH građaninu najmanje poznat jer najčešće nema izravnog dodira s njim.

Korupcija na državnom nivou

Stanovnici ispitivanih zemalja u regiji su veoma kritički nastrojeni prema korupciji u državnoj administraciji. Većina njih vjeruje da žive u korumpiranoj državi i povrh svega misle da njihova vlada ne želi uraditi ništa po tom pitanju. Iako većina ispitanika negira da imaju veze sa mitom i izjavljuju da ne daju mito, ipak smatraju da im je vlada korumpirana. Ova činjenica se možda može objasniti postojanjem onih oblika korupcije s kojim najveći broj ljudi ne dolazi u dodir, ali o kojima ih mediji svakodnevno informiraju. Sedam od deset ispitanika izjavljuju da je njihova zemlja korumpirana. U čak 16 zemalja, među kojima se na prvom mjestu nalazi Bosna i Hercegovina (sa čak 93%), više od polovine građana smatra da žive u korumpiranoj državi. Procentualno vrlo blizu BiH se nalaze Poljska i Hrvatska. Austrija, Švedska, Holandija, Grčka i Velika Britanija su onih 5 zemalja gdje građani većinom smatraju da njihova država nije korumpirana.

Mišljenje o korumpiranosti države se poklapa sa tvrdnjom da je korupcija dio državne administracije i da čak i ono što na neki način funkcionira u državi ne bi funkcioniralo da nema korupcije. Sa 64% građana koji tako misle BiH i po ovome prednjači ispred ostalih ispitivanih zemalja.

Ono što je interesantno istaći je da iako većina ispitanika misli da žive u korumpiranoj državi, ipak se oslanjaju na državu u smislu da očekuju da ona bude ta koja će se boriti protiv te iste korupcije i da te probleme treba rješavati sama. Na području Evrope (ispitanih zemalja) čak se 84% građana slaže sa stavom da se protiv korupcije treba boriti vlada, a ne narod. Takav stav podržava 95% građana BiH što nas ponovno dovodi na prvo mjesto. Odmah nakon BiH dolaze Hrvatska i Slovenija sa po 94% i 93%.

Borba protiv korupcije

Napori koje obični građani u ispitivanim zemljama ulažu u borbu protiv korupcije su relativno mali. U situaciji gdje je neki biznismen ili druga individua podmitila javnog službenika ili osobu samo bi jedna četvrtina građana u ispitivanim zemljama to prijavila policiji. U pogledu ovog pitanja najosvješteniji su građani Velike Britanije gdje 50% njih tvrdi da bi to učinilo, a najmanje osviješteni građani Ukrajine sa svega 9% takvih. U Bosni i Hercegovini je to slučaj sa jednom trećinom građana. No, oni ostali ne bi uradili ništa po tom pitanju ili bi eventualno razgovarali o tome samo sa rodbinom ili prijateljima. One koji ne bi uradili ništa smo pitali zbog čega imaju takav stav. Njih je 39% odgovorilo da se svakako ništa neće promijeniti, 30% da nije njihov problem da se time bave, a 24% su izjavili da ih je strah i da žele izbjeći neugodne situacije koje mogu iz toga proizaći.

Kada su u pitanju kolektivne organizirane akcije protiv korumpiranog ponašanja, poput javnih uličnih demonstracija, voljnost pridruživanja ovom tipu borbe protiv korupcije je nešto veća nego kada su u pitanju individualni napori. Nešto više od dvije petine (42%) Evropljana bi podržalo ovakav način borbe protiv korupcije. U Bosni i Hercegovini se ovaj procent penje na čak 73%.

Skoro 70% građana BiH smatra da su i oni koji primaju, ali i oni koji daju mito podjednako krivi i da ih je oboje potrebno kazniti. Ipak postoji i 28% građana koji smatraju da je kazna primjerena samo onima koji primaju mito.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: