{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Istraživanje CIN-a: Kako su političari u BiH stjecali bogatstvo

29.9.2014. u 14:03
286
99
Istraživanje CIN-a: Kako su političari u BiH stjecali bogatstvo
286
Dok raste broj nezaposlenih građana Bosne i Hercegovine, uvećava se imovina velikog broja funkcionera u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti. Uz brojne kuće, stanove i poslovne prostore koje kupuju, uspijevaju i uštedjeti velike sume novca.
Jednom prosvjetnom radniku bi trebala 21 godina da postigne ono što je njegov bivši kolega Igor Radojičić uspio za skoro duplo kraći period - uštedjeti 100.000 KM, kupiti stan, garaže, zemljište i automobil. Za razliku od svog bivšeg kolege, koji u tom periodu ne bi mogao potrošiti ni marku na hranu i ostale svakodnevne troškove, Radojičić izdržava i dvoje djece.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) je jedan od 160 osoba čiju su imovinu istraživali novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN). Novinari su pregledali njihove imovinske kartone, primanja i obaveze, sudske registre, vrijednosne papire i te podatke objedinili u bazi koja je potpuno besplatno dostupna javnosti. Baza sadrži podatke o funkcionerima u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, aktuelnim i bivšim političarima koji su se odnedavno posvetili drugim djelatnostima.

Istraživanje je pokazalo da se imovina funkcionera u većini slučajeva uvećava. Za relativno kratko vrijeme oni postaju vlasnici: stanova, kuća, poslovnih prostora i automobila. Osim toga, uspiju i uštedjeti. Pregledani su imovinski kartoni 92 političara, a 51 je prijavio da ima ušteđen novac. Njihova ušteđevina iznosi pet miliona KM. Za razliku od prosječne plaće u prerađivačkoj industriji ili obrazovanju od 580 do 840 KM, plaća funkcionera je između 2.500 KM i 6.000 KM, zavisno od razine vlasti na kojoj obavljaju zakonodavne ili izvršne funkcije.

Zahvaljujući zakonima koje su sami izglasali, oni, između ostalog, imaju pravo i na: visoke dnevnice, regrese, naknade za odvojeni život, komisijski rad i jubilarne nagrade. Također, imaju mogućnost da i nakon prestanka javne funkcije u periodu od šest mjeseci do godinu dana primaju „bijeli hljeb“, odnosno naknadu u visini dotadašnje plaće.

Iz prosvjete u politiku



Igor Radojičić je prestao raditi na Banjalučkom univerzitetu nakon što je 2002. godine osvojio drugi mandat u Narodnoj skupštini RS-a. Bio je član Demokratske socijalističke partije koja se te godine pridružuje Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD). Ovu vladajuću stranku Radojičić predstavlja u Narodnoj skupštini RS-a posljednjih 12 godina. I na ovogodišnjim izborima se bori za mjesto u ovom zakonodavnom tijelu, gdje zarađuje mjesečno oko 4.000 KM.

Kada je 2002. godine izabran za poslanika, Radojičić ništa nije imao, a njegova supruga Sanja samo stanarsko pravo nad stanom u Banjoj Luci. Imovina im je rasla narednih dvanaest godina pa su tako u imovinskom kartonu iz 2014. godine napisali da u Banjoj Luci imaju stan i garaže u vrijednosti od 90.000 KM, zemljište od 5.400 KM, automobil Citroen C5 vrijedan 20.000 KM te 100.000 KM ušteđevine. Do objavljivanja priče Radojičić nije bio dostupan za komentar.

Radojičići su tokom 2013. godine mjesečno zarađivali oko 7.500 KM. Profesorsku karijeru političkom je zamijenila i Katica Čerkez koja u federalnom parlamentu predstavlja Hrvatsku demokratsku zajednicu Bosne i Hercegovine (HDZ BiH). Nakon dvadesetogodišnje karijere profesorice geografije, Čerkez je 1996. godine postala članica HDZ-a BiH i zaposlila se u Općini Vitez. Četiri godine kasnije je izabrana za općinsku načelnicu, a potom je kratko bila i ministrica okoliša i turizma u Vladi FBiH.

Posljednja dva mandata provela je u Parlamentu FBiH, gdje želi i ostati. Na predstojećim izborima je kandidat za isto radno mjesto na kojem mjesečno prima oko 4.200 KM. Čerkez i njen suprug Drago imaju kuću koju procjenjuju na 300.000 KM, zemljište vrijedno 20.000 KM, automobil Opel Astru te ušteđevinu od 60.000 KM.

Do bogatstva preko politike



Na izborima od 2002. godine kandidati imaju obavezu da prijave svoju imovinu i njenu vrijednost. Izborni zakon BiH propisao je obrasce u kojima bilježe podatke o nekretninama, prihodima i obavezama te ih predaju Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) koja provodi izbore. Kandidati podatke popunjavaju prema vlastitoj savjesti, jer ih Zakon ne obavezuje da napišu sve što imaju niti postoji mehanizam provjere tih podataka. Zbog toga neki od njih predaju obrasce ne upisujući ništa od imovine ili navedu tek dio onoga što posjeduju.

Građani su ove imovinske kartone mogli vidjeti na web-stranici CIK-a do aprila 2012. godine, kada su uklonjeni zbog odluke Apelacionog vijeća Suda BiH u kojoj se kao razlog navodi zaštita ličnih podataka. CIN je izbrisao sve lične podatke iz imovinskih kartona koje su političari popunjavali do 2010. godine i prebacio ih na svoju web-stranicu na kojoj se nalaze i prepisi imovinskih kartona kandidata za opće izbore 2014. godine.

Ti podaci pokazuju da su tokom obavljanja javnih funkcija svoju imovinu uvećali i premijer Federacije BiH (FBiH) Nermin Nikšić i delegat u državnom parlamentu Halid Genjac. Nikšić je član Socijaldemokratske partije (SDP) od 1993. godine, a već sedam godina je njen generalni sekretar. Poslijeratnu službu u Općini Konjic napušta 2000. godine, osvojivši mjesto zastupnika u Parlamentu FBiH. U ovom zakonodavnom tijelu je ostao do 2011. godine kada je imenovan za federalnog premijera.

Za razliku od 2002. godine, kada je u imovinskom kartonu napisao da ima samo automobil vrijedan 5.500 KM, u ovogodišnjem kartonu Nikšić bilježi imovinu ukupne vrijednosti 316.000 KM. Prema kartonu, Nikšić ima: stan u Sarajevu, vikendicu i naslijeđeni poslovni prostor u Konjicu gdje, pored toga, jedan stan dijeli sa suprugom, a drugi, kao nasljedstvo od oca, sa bratom. Nikšić vozi Volkswagen Tiguan vrijedan 50.000 KM.

On i njegova supruga Nadija dužni su bankama 92.000 KM. Tokom prošle godine mjesečno su zarađivali oko 5.100 KM. Do objavljivanja priče nije bio dostupan za komentar. Aktuelni premijer Federacije ove godine izlazi na opće izbore i nada se da će mu birači dati povjerenje za četvrti mandat u federalnom parlamentu.

Halid Genjac, član Stranke demokratske akcije (SDA) i delegat u Domu naroda BiH, od 2000. godine je četiri puta bio kandidat za državni parlament, a samo jednom je izabran glasovima građana. Za ostale mandate su ga delegirale kolege iz federalnog parlamenta u državni Dom naroda.

Genjac je u imovinskom kartonu 2002. godine napisao da zajedno sa suprugom Sadikom ima stan i garažu u Sarajevu te da posjeduje dionice vrijedne skoro 11.000 KM. Nakon četiri godine na listu imovine dodao je automobil Volvo od 10.000 KM i 231 dionicu u Investicionom fondu ABDS. Prema podacima Sarajevske berze, ove su dionice tada na tržištu vrijedile oko 47.000 KM.

Do 2010. godine Genjac je stekao još jedan stan, a stari Volvo je zamijenio za BMW X3, dok je supruga Sadika dopisala Toyotu Yaris. Automobile je procijenio na ukupno 45.000 KM. Ove godine je dodao i ušteđevinu od 120.000 KM te naslijeđenu kuću sa zemljištem u Visokom. Supružnici Genjac svaki mjesec zajedno zarade skoro 7.500 KM. Genjac je novinarima CIN-a rekao da mu je politika jedini izvor prihoda i da je sve stekao u skladu sa zakonom.

"Baveći se ovim poslom i na ovaj način nemoguće se obogatiti", rekao je Genjac. On se ove godine kandidovao za poslanika u državnom parlamentu. U toku ovog mandata Genjac se okušao i u privatnom biznisu, ali to nije dugo trajalo. Sa kolegama iz Parlamenta Miloradom Živkovićem iz SNSD-a i Mirsadom Đugumom iz Saveza za bolju budućnost formirao je 2011. godine kompaniju za čuvanje matičnih ćelija - CORD iPS d.o.o. Trojicu političkih suparnika povezuje liječnička profesija.

Poslovna koalicija nije dugo trajala jer su se Genjac i Đugum ubrzo povukli iz biznisa. Genjac kaže da mu je Živković ponudio ovaj posao pa je uplatio 1.000 KM za osnivački ulog. Dodaje da se iz biznisa povukao jer je imao mnogo obaveza te da firma u to vrijeme nije ni radila.

Milioni na štednim računima



Od 160 kandidata iz CIN-ove baze podataka više od pola njih su kandidati na predstojećim izborima. Među njima je 51 političar koji je u imovinskom kartonu prijavio ušteđevinu, dividende, životna osiguranja i novac na tekućim računima u ukupnom iznosu od pet miliona KM.

Uz ovaj novac neki od njih prednjače po broju nekretnina koje imaju. Među njima su: predsjednik RS-a Milorad Dodik, ministar finansija i trezora BiH Nikola Špirić i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija.

Dodik je procijenio da ukupna imovina koju posjeduje sa suprugom Snježanom vrijedi 2,93 miliona KM. Supružnici Dodik su vlasnici dva stana i kuće u Srbiji te stana i kuće sa zemljištem u Laktašima. Dodik je u imovinskom kartonu napisao da je njegov sin Igor suvlasnik voćarske firme „Fruit Eco“ iz Gradiške, ali nije naveo njenu vrijednost, jer je zbog elementarnih nepogoda nije mogao procijeniti.

Ova firma je 2011. godine bila vrijedna 9,6 miliona KM. CIN je tada pisao kako je "Fruit Eco" za četiri godine uz minimalan osnivački ulog od po 1.000 KM dostigao milionsku vrijednost. Uz Igora, osnivač je i Mirko Dobrić, suprug rodice Milorada Dodika. Dodik je kandidat za entitetskog predsjednika, funkciju koja mjesečno donosi oko 4.000 KM.

Njegov stranački kolega Nikola Špirić prijavio je da ima stan i poslovni prostor u RS-u u vrijednosti od skoro 400.000 KM te porodično imanje od 11 hektara u Prekaji kod Drvara. Špirić je u prošlim imovinskim kartonima prijavio i tri stana sa garažama u inostranstvu – svoj u Novom Sadu, sinovljev u Beogradu i kćerkin u Beču.

Na izborima 2014. godine je kandidat za poslanika u državnom parlamentu. Predsjednik SDP-a Zlatko Lagumdžija sa porodicom posjeduje po jedan stan u Dubrovniku i Sarajevu te poslovne prostore i vikendicu ukupne vrijednosti 1,26 miliona KM. I on ove godine na izbore izlazi kao kandidat za državni parlament. Podaci iz imovinskih kartona pokazuju da vrijedne nekretnine imaju i relativno mladi političari, kao što su državni poslanik i potpredsjednik SDA Senad Šepić te federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Mašić. Oni su bez ikakve imovine u politiku ušli u svojim dvadesetim godinama.

Obojica su od 2002. godine bili zastupnici u Parlamentu FBiH – Mašić do 2010. godine kada je postao federalni ministar, a Šepić do 2007. godine kada je imenovan za zamjenika državnog ministra civilnih poslova.

Pred ovogodišnje izbore Mašić je imao stan i zemljište u Sarajevu čiju vrijednost je procijenio na 122.000 KM te automobil Peugeot od 12.000 KM. On i njegova supruga Sakiba do 2018. godine moraju otplatiti kredite od 102.000 KM. Mašić je za CIN rekao da mu je politika jedini izvor prihoda.

"Da se razumijemo, mi imamo kao zvaničnici realno natprosječna primanja, ali nemamo primanja za avione, kamione, milione i ne znam ti ni ja šta“, kaže Mašić i dodaje da se veliki broj ljudi bavi ovim poslom zato što ga voli, a ne zato što su vidjeli priliku za sticanje bogatstva. Šepić ima stan, koji, prema njegovoj procjeni, vrijedi 269.000 KM. Kupio ga je uz pomoć kredita od 140.000 KM, nakon što je prodao zemljište i stan koji je prije imao.

Novinarima CIN-a rekao je da, pored toga, kao žirant vraća tuđi kredit od 242.000 KM. Vozi Peugeot od 20.000 KM.

"Ono što vam mogu reći je da se može od ovog posla dobro živjeti u BiH. Kada se to uporedi sa mnogim drugim profesijama, ovo je jedan od unosnijih poslova“, rekao je Šepić i dodao da se plate zvaničnika moraju smanjiti. Više od polovine političara iz CIN-ove baze podataka su kandidati za državnu, entitetske i kantonalne skupštine, predsjednika i potpredsjednike RS-a te mjesta u Predsjedništvu BiH.

Koliko njih će osvojiti novi mandat ovisi o glasovima skoro 3,3 miliona birača od kojih je svaki šesti nezaposlen.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: