BiH
0

Ispunjeni preduvjeti za pokretanje digitalnih arhiva u BiH, Hrvatskoj i Srbiji

FENA
Centar za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu danas je u Sarajevu organizovao završnu konferenciju projekta "Podrška uspostavljanju digitalnih arhiva u oblasti društvenih nauka" SERSCIDA, koji finansira Evropska komisija putem Okvirnog programa 7 (FP7).

S obzirom na to da je BiH na putu evropskih integracija suočena i s izazovima usklađivanja standarda s važećim u EU, te razmjene dobrih praksi u naučnoistraživačkom radu, svrha projekta je uspostavljanje dugoročne međunarodne saradnje s postojećim arhivama podataka u oblasti društvenih nauka u zemljama Evropske unije koje su umrežene u Vijeće evropskih arhiva podataka u oblasti društvenih nauka (CESSDA).

Naime, Evropska komisija je u dokumentu "Digitalna agenda za Evropu" naglasila značaj korištenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija za potrebe naučnoistraživačkog rada, te razmjene znanja, podataka putem uvezivanja i umrežavanja kako između evropskih zemalja, tako i šire.

Tako je cilj konferencije, na kojoj su prisustvovali predstavnici BiH, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Švedske i Švajcarske, bio uspostava nacionalnih arhiva digitalnih podataka u oblasti društvenih nauka, to jest izgradnja triju baza u BiH, Hrvatskoj i Srbiji po uzoru na one iz evropskih modela.

"Projekt završava projektovanjem triju prototipa za BiH, Hrvatsku i Srbiju, čime su stvorene pretpostavke za deponovanje, odnosno prihvat podataka i njihovo korištenje. Na taj način bh. istraživači će imati priliku da deponovanjem svojih podataka u arhive društvenih podataka dobiju pristup i evropskim podacima" rekao je za Agenciju FENA direktor Centra za ljudska prava Saša Madacki.

Ukoliko se, kako kaže, bh. istraživači odluče pridružiti arhivama podataka u regiji dobit će veoma dobar pristup za više od 30.000 setova podataka koji su dostupni u Evropi.

Govoreći šta to znači, pojasnio je Madacki da „sam pristup slovenskom arhivu primarnih podataka omogućit će nam pristup i istraživanjima koja su rađena kasnih '80-ih i ranih '90-ih godina na području Jugoslavije“, što će, naglašava, dati dodatne uvide u to kakvo je bilo društveno-političko stanje u bivšoj državi.

"Mislim da će nove generacije istraživača dati potpuno nove uvode u tumačenje tih podataka", smatra Madacki.

Na današnjoj konferenciji razgovarao je o dobrobitima za istraživače društvenih nauka u smislu da svojim podacima koje prikupe na terenu nakon što ih iskoriste za pisanje svojih stručnih radova ili izvještaja daju slobodan pristup da bi drugi istraživači mogli bez ulaganja dodatnog novca za istraživanja da koriste njihove podatke za takozvane sekundarne analize.

"Diskutovali smo o tome kako da svaki istraživač, odnosno građanin može besplatno pristupiti tim podacima i koristi ih za istraživanje i razvoj nauke, te na koji način to regulisati zakonima to jest kako dobiti tehničku i finansijsku podršku nadležnih ministarstava", kazao je Madacki.

Nakon što su stvorena tri prototipa za BiH, Srbiju i Hrvatsku i svi tehnički-operativni preduvjeti za pokretanje i funkcioniranje arhiva u narednoj fazi, dodaje Madacki u izjavi za Agenciju Fena, potrebno je dobiti političku i stručnu volju za formiranje stabilnih arhiva podataka, koji će činiti evropsku porodicu.

Partneri na projektu su Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Institut ekonomskih nauka Beograd, Univerzitet u Geteborgu, Univerzitet u Ljubljani, Švicarski centar za istraživanje u oblasti društvenih nauka i Univerzitet u Eseksu.