"Neodgovorno je i krajnje štetno što smo nakon skoro dvadeset godina i dalje svjedoci temeljnih osporavanja Mirovnog sporazuma, umjesto da svi napori budu okrenuti ka izgradnji bolje budućnosti za građane ove zemlje. Kada bi se samo sav taj trud uložio u otvaranje radnih mjesta za mlade u ovoj zemlji. Nažalost, to se još uvijek nije promijenilo", rekao je Inzko.
Visoko predstavnik je dodao da namjera Dejtonskog sporazuma, uključujući i Ustav BiH, koji se nalazi u Aneksu 4. Dejtonskog sporazuma, nikada nije bila da državne institucije ograniči samo na one koje se navode u Ustavu BiH.
"Upravo suprotno, Ustav je jasno omogućio uspostavljanje dodatnih državnih institucija. Državno pravosuđe je zato čvrsto zasnovano na Mirovnom sporazumu i Ustavu ove zemlje. Ustavni sud BiH utvrdio je da su Državni sud i Tužilaštvo uspostavljeni kako bi se ispunila obaveza države da izvršava državne ustavne nadležnosti. Nadalje, Mirovni sporazum i Ustav BiH kažu da su sve odluke Ustavnog suda BiH ‘konačne i obavezujuće’. Ne može biti jasnije", poručio je Inzko.
On je dodao da na svim nivoima vlasti postoji institucionalni okvir za razgovore o pravosuđu i za preduzimanje mjera da se poboljšaju i ojačaju pravosuđe i njegovi zvaničnici.
"U slučaju državnog pravosuđa, tu su državne institucije da preduzmu mjere za jačanje i poboljšanje tih institucija. Ali to se ne radi. Umjesto toga, imamo političare koji žele da idu u suprotnom smjeru, žele da oslabe institucije koje imaju ključnu ulogu u borbi protiv korupcije", rekao je Inzko.
Inzko je kazao kako se stalno pitaju, a sigurno se pitaju i građani ove zemlje, bez obzira na to u kom dijelu zemlje žive i za koju političku stranku glasaju: Zašto bi neki političar želio oslabiti instituciju, u ovom slučaju na državnom nivou, koja ima ključnu ulogu u borbi protiv korupcije? Zašto bi uopšte neki političar želio da oslabi institucije koje imaju važnu ulogu u osuđivanju korumpiranih zvaničnika?
"Bilo da ste iz međunarodne zajednice ili ste prosječni građanin ove zemlje, želite istu stvar: jačanje institucija na svim nivoima, a ne njihovo slabljenje, kako bi bile sposobne osuđivati korumpirane zvaničnike. Činjenica je, naime, da su građani nezadovoljni pravosudnim institucijama na svim nivoima, uključujući i entitete. Ali postoje instrumenti kako bi se to promijenilo. To su zakoni, koji se donose u parlamentima, a ne na referendumima", zaključio je Inzko.
