Incko je rekao da je prioritet formiranje Doma naroda federalnog Parlamenta u što kraćem roku.
Prema njegovim riječima, vlast u BiH treba biti formirana na programima koje nije dovoljno samo napisati, već ih treba i provesti.
Predstavnici Saveza udruženja penzionera FBiH zamolili Inzka da nametne odluku o privremenom finansiranju kako ne bi bila ugrožena isplata penzija za 370 hiljada penzionera u Federaciji.
Odluku o privremenom finansiranju je prije nekoliko dana odobrio Predstavnički dom Parlamenta FBiH, ali da bi ona mogla stupiti na snagu treba da je potvrdi i Dom naroda, koji još nije konstituisan. Stjepan Krešić, predsedavajući Doma naroda FBiH u dosadašnjem sazivu kanio je sazvati sjednicu, ali je nakon jučerašnjeg razgovora sa visokim predstavnikom odustao od te nakane.
Dom naroda FBiH još nije konstituiran jer u četiri kantona, Posavskom, Kantonu 10, Hercegovačko-neretvanskom i Zapadnohercegovačkom skupštine nisu konstituirane, niti su izabrani delegati za Dom naroda FBiH. Šef OHR-a je rekao da će, ukoliko vidi da se namjerno odugovlači sa formiranjem vlasti, i u tom pravcu djelovati e da bi se mjesecima nakon izbora vlast u ovom entitetu što prije formirala.
Predstavnici dva HDZ-a, ne žele dovršiti formiranje kantona sa hrvatskom većinom jer SDP, Narodna stranka Radom za boljitak, Hrvatska stranka prava i Demokratska narodna zajednica BiH imaju dovoljan broj delegata, šest, uz potrebnu većinu u Zastupničkom domu, kako bi u drugom krugu glasanja u Domu naroda FBiH, odabrali predsjednika Federacije i potpredsjednike, a potom i Vladu Federacije BiH.
Čović i Ljubić po svaku cijenu žele zadržati postojeće pozicije u vlasti, zaklanjajući se iza nacionalnog interesa Hrvata, koje, tvrde, predstavljaju u 90-postotnom legitimitetu. S druge strane, hrvatski političari skloni platformi tvrde da oba HDZ-a u najboljem slučaju imaju 60-postotni legitimitet Hrvata u BiH, ali i 20 godina neuspješnog rješavanja nacionalnog pitanja, ma šta ono tačno bilo i kako se definiralo.
SDP je, pak, spreman prihvatiti nove članice u platformskoj koaliciji, ali ne želi popustiti pred političkim ucjenama Dragana Čovića, najvećeg saveznika Milorada Dodika koji se posljednjih mjeseci predstavlja zaštitnikom Hrvata u BiH, ali više u Federaciji nego u Republici Srpskoj, gdje ima nepodijeljenu moć.
Dodik i Čović ne žele razgovarati o programskim pitanjima nove vlasti, nego eventualno o podjeli fotelja i produžavanju dosadašnje agonije. To je postalo toliko očigledno da su i predstavnici međunarodne zajednice u BiH, poput američkog ambasadora Patricka Moona, počeli da se "miješaju" u unutarnje stvari u BiH, poručujući kako nije dobro da "druge stranke bjanko odbijaju plaftormu SDA, SDP, NSRzB i HSP-a BiH".
S druge strane, Njemačka predvodi skupinu zemalja koje su pod utjecajem mišljenja da je potrebno zatvoriti OHR, čime bi svi ostali problemi nekako bili riješeni. Cilj je da se gašenjem Ureda visokog predstavnika skine odgovornost prvenstveno zemalja potpisnica Dejtonskog sporazuma, nakon čega više ne bi postojali garanti sprovođenja i sve bi opcije mogle biti otvorene. Čak i ona Dodikova secesionistička, za koju je predsjednik RS-a svjestan da može samo jednom krenuti tim putem. A mnogo lakše će krenuti kada ne bude bilo OHR-a, iako nijedna država svijeta ne pokazuje ikakve znake da bi mogla priznati RS.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
