Tom prilikom Schilling je govorio za Glas Amerike o značaju ustavnih promjena, problemima i perspektivama BiH u EU. Odgovor na pitanje, kada će Evropa biti spremna za BiH, odnosno kada će BiH biti spremna za Evropu je bio sljedeći:
- Ukoliko sve bude išlo kako se nadam, mi ćemo biti spremni za godinu dana. U drugoj četvrtini sljedeće godine obavit ćemo tranziciju s međunarodnog visokog predstavnika na evropskog specijalnog predstavnika, i to će biti definitivni kraj ovlasti OHR-a, takozvanih bonskih ovlasti. Nema dakle, miješanja međunarodne zajednice. Izuzetak je Haški tribunal, ili ako se nešto nepredviđeno dešava, ukoliko postoji stvarna prijetnja miru, onda će međunarodna zajednica morati intervenirati. Mislim, ako svi zajedno budemo imali sreće, ljudi u BiH, i ja sam, mislim OHR, onda ćemo to uspjeti za godinu dana.
Ukoliko sada stvari krenu loše, oko ustavnih reformi, ako izbori na vlast dovedu ekstremne, nedemokratske partije, ukoliko se ne formira vlada ili propadnu pregovori s EU oko stabilizacije i pridruživanja, što je veliki prioritet u ovoj godini, onda ćemo naravno trebati promijeniti našu odluku. Jer, jedna stvar se ne može dozvoliti, vlasništvo nad Bosnom i Hercegovinom se ne može ostaviti njenim ljudima ukoliko oni, ukoliko institucije nisu spremne da preuzmu brigu o svojoj zemlji. To bi mogla biti vrlo loša situacija za BiH, ali ja imam jak osjećaj da se to neće dogoditi - kaže očekivani posljednji visoki predtsvnik međunarodne zajednice za BiH.
VOA:Visoki predsatvnik također komentira na nedavno upućeno pismo kardinala Puljića i pozive hrvatskim predstavnici ma vlasti da ne glasaju u korist ustavnih promjena.
Christian Schwarz-Schilling: Nisam bio zadovoljan što se tiče pisma i imao sam dobre razgovore s biskupima i kardinalom Puljićem nakon što je pismo poslano. Tokom posjete Rimu razgovarao sam i s Papom, koji je održao jako dobar govor o ulozi vjere i crkve kao moralne vlasti, standarda principa, kao poruke kršćanske vizije ljudskog bića, te o tome da se kršćanska crkva ne bi trebala miješati u svakodnevne događaje, osim ako se ne radi o kršenju ljudskih prava. Mi ćemo nastaviti razgovore nakon završetka prve faze ustavnih promjena, jer ne bi bilo racionalno to uraditi sada. Oni su željeli da sada dođe do promjena, ali je bilo isuviše kasno i uostalom nije moj posao da to sada uradim, jer sam na fuknciju visokog predstavnika došao relativno kasno. Moram reći da smo imali veoma dobar početak razgovora koji su novi, jer neki od ovih biskupa nisu prije ni željeli razgovarati s međunarodnom zajednicom. S druge strane, moramo shvatiti da postoje strahovi da manjinski narod može biti nadglasan. Hrvati sada stalno strahuju da ne mogu u svoju korist oblikovati budućnost BiH. Mislim da se to mora uzeti ozbiljno. U novim budućim pregovorima mora postojati regulativa kojom će biti zaštićen konstitutivni hrvatski narod, njegov jezik i kultura. S druge strane, Hrvati su također koristili regulative koje sada imaju na veoma opsežan način, tako da naravno ima dosta sukoba.
VOA: S druge strane, postoje i druge stranke koje se protive usvajanju ustavnih promjena; što je s Harisom Silajdžićem koji kaže da neće glasati za ustavne promjene. Schillinga smo upitali koja bi bila njegova poruka njima?
Christian Schwarz-Schilling: On je prije dugo vremena rekao da neće sudjelovati u tom glasanju, jer je on čovjek s principijelnom doktrinom, on je intelektualac koji je bio velika ličnost u ratnom periodu 90-tih, kao ministar vanjskih poslova BiH je bio doista velika ličnost. Ali u politici kada se krećete korak po korak ka jednom cilju, a ne ravno ka njemu, morate ići i okolnim putevima, morate postizati kompromise. Mislim da to nije samo njegov pristup politici, on voli da je malo distanciran od tih svakodnevnih stvari i da bude pravi, da tako kažem, čovjek bez komprimisa za intelektualne vrijednosti za koje se bori i za to nema dijaloga. On možda misli i na poredstojeće izbore, jer bi mogao uzeti glasove SDA i drugih i vidjećemo da li će uspjeti. Mislim da u svakom slučaju to u ovom trenutku nije dobar i odgovoran stav. Sada postoji dosta odgovornosti u pitanju kuda se BiH kreće. Morate vidjeti da se stvari kreću, razvijaju, da se o nekim stvarima ne može govoriti sada, već nakon izbora - kazao je Schilling.
VOA: Schilling je u New Yorku razgovarao i o decertificiranim policajcima koje je otpustio IPTF, zatraživšio arbitražu UN-a. Upitali smo ga da li je na to dobio ikakav odgovor UN-a?
Christian Schwarz-Schilling: Bilo mi je jako drago vidjeti da je svaka zemlja koja je izašla konstruktivno odgovorila i rekla: Da, trebali bi to razmotriti i doći do konačnog rješenja. Mislim da se tu radi i o pitanju ljudskih prava. Manje od 1% od ukupnog broja takvih slučajeva se ne radi na pravedan način. Protiv njih nisu podignute optužbe, ali im nije dozvoljeno da preuzmu profesionalnu funkciju. Radi se o tome da se moramo pridržavati vlastitih principa. Svako pravi greške. Dajte da sada to pogledamo, pa ako ima greške, da je ispravimo. To je bolje nego da uvijek mislimo da smo u pravu, i to se odnosi na međunarodnu zajednicu, UN, OHR. Greška je ako vidite grešku, a ne ispravite je. O tome sam pričao i s najvećim komesarom UN-a, gospodinom Mellom, i on je obećao da će to razmotriti kroz radne grupe i pomoći koliko može. Mi im možemo samo pomoći da urade istragu u Bosni, jer mi nismo otpustili policajce. Generalni sekretar, kojem sam objasnio slučaj, mišljenja je da ne bi smjeli narušavati ljudska prava i da bi trebali poduzeti korake ka pronalaženju rješenja, kazao je za Glas Amerike Christian Scwarz Schilling.
Đurbuzović: Dogovorili smo se da obradujemo navijače, cilj je izvući Želju iz ove krize
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
