Ističe da je prema izvršenim analizama u Institutu, Karadžić kao prvo, u dogovoru s drugima planirao, podsticao, naredio, pomagao, podržavao i počinio zločin genocida nad Bošnjacima te učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio da se Bošnjaci i bosanski Hrvati ubiju.
"Postoji dovoljno dokaza da je u svim okupiranim mjestima, gradovima u opsadi i sigurnim zonama UN-a, posebno u Prijedoru, Sanskom Mostu, Ključu, Bijeljini, Zvorniku, Brčkom, Bratuncu, Vlasenici, Višegradu, Foči, Rogatici, Sarajevu u opsadi i drugim mjestima, izvršen zločin genocida", kazala je ona.
U Institutu očekuju da će Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije pravilno kvalifikovati izvršena djela genocida i druge zločine protiv čovječnosti te međunarodnog prava, te da će na osnovu činjenica i pravne kvalifikacije donijeti presudu.
Mastalić-Košuta pojašnjava da je optužnica protiv Karadžića reducirana s 32 na 11, a zatim na osam općina, iako, dodaje ona, sva raspoloživa, valjana i pouzdana dokumentacija potvrđuje i dokazuje da je genocid izvršen u svim okupiranim općinama, gradovima u opsadi i sigurnim zonama.
"Ovim su mnogi zločini zanemareni i 'stavljeni pod tepih', vjerovatno zbog ubrzanja postupka, ako znamo da su postavljeni veoma visoki standardi za dokazivanje genocida", naglasila je.
U slučaju da Karadžić bude optužen, Mastalić-Košuta kaže da će ipak proces pomirenja i smirivanja političkih odnosa u regionu biti veoma dugotrajan.
Smatra da je teško govoriti o napretku ako je još "na djelu srpska nacionalistička ideologija i fašistička politika sljedbenika zločinca Draže Mihailovića", ako još nisu pronađeni posmrtni ostaci ubijenih i ako još postoje ljudi koji ne žele da otkriju gdje se nalaze masovne grobnice ubijenih.
"Kada svaki narod prepozna zlo i zločine u svom vlastitom narodu, kada ih počne osuđivati za to i stidjeti se takvih u svom narodu, kada presuda bilo kojem zločincu bude podjednako osuđujuće dočekana od svih naroda, tek tada ćemo moći započeti proces koji će nas povesti u jednu bolju i svjetliju budućnost", zaključila je Mastalić-Košuta.
Presuda u predmetu protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića bit će izrečena 24. marta i jedna je od najvažnijih u historiji Haškog tribunala.
Karadžić je uhapšen u julu 2008. godine, nakon višegodišnjeg skrivanja pod lažnim identitetom i nedjelju dana kasnije izručen je Tribunalu.
Optužnicom se tereti za genocid, umiješanost u genocid, likvidacije, ubistva, kažnjavanja, deportaciju, nehumane akte i ostale zločine počinjene prema nesrpskom stanovništvu u Bosni i Hercegovini tokom rata.
