"Kantonalna uprava za inspekcijske poslove trenutno piše rješenja koja će poslati KJKP Rad", rekla je u razgovoru za Agenciju FENA Joka Hlubna, glavna kantonalna inspektorica za veterinarstvo.
Na osnovu tih aktivnosti utvrđeno je da je jedan od većih problema sa napuštenim psima u naselju Koševsko brdo u ulicama Antuna Hangija i Muhameda Hadžijahića, gdje bi, ističe Hlubna, naredne sedmice trebao biti uklonjen čopor agresivnih pasa, koji su proteklih dana nanijeli povrede velikom broju građana.
Naime, čeka se da se do kraja ove sedmice završi obuka uposlenika radnika KJKP Rad, koje su o hvatanju pasa educirali instruktori organizacije Dogs Trust. To su aktivnosti koje se trenutno provode u cilju formiranja higijenskog servisa u KJKP Rad.
"Od odluke Vlade Kantona Sarajevo o formiranju servisa do sada smo dobili više od 200 prijava, koje se odnose na napade napuštenih pasa na ljude. Zatim se prijavljuju čopori pasa, a od početka školske godine imamo i prijava škola gdje se okupljaju psi, kao i prijava vezanih za napade ljudi na životinje", kazala je Hlubna.
Kantonalni Zakon o dobrobiti životinja koji je donesen 2009. godine reguliše odnos čovjeka prema životinji koja je vlasništvo, prema napuštenoj životinji, životinji koja je u transportu i životinji koja ide na klanje.
"Ovaj Zakon smo nespremno dočekali zato što je trebalo napraviti sklonište i formirati higijenske servise, a za to nismo imali novaca", ističe Hlubna.
Član 27. Zakona kaže šta treba uraditi sa napuštenom životinjom kada je građanin vidi na ulici. Znači ako je povrijeđena treba obavijestiti nadležnu veterinarsku stanicu, kako bi se životinji pružila pomoć. Zatim treba obavijestiti higijenski servis ili sklonište da dođe da pokupi određenu životinju.
Uprkos donošenju Zakona o dobrobiti životinja u Kantonu Sarajevu se tek nakon pet godina počele poduzimati aktivnosti na formiranju higijenskog servisa u KJKP Rad.
U tom smislu, aktivnosti Kantonalne uprave za inspekcijske poslove ogledaju se u tome što su u funkciji tri broja telefona (033 770-156 u terminu od 08 do 16 sati, 061 145-508 i 061 160-926 u terminu od 08.00 do 22.00 sata) na koje građani prijavljuju napade pasa.
"Građani nas stalno kontaktiraju, ali misle da će se nakon njihove prijave problem riješiti za deset dana. Ali neće i niti može. Jedan dio prijavljenih pasa bit će uspavan", kaže Hlubna.
Po njenim riječima, s obzirom na to da su agresivni psi veoma mudri, a pogotovo vođe čopora dešava se da ih je teško uhvatiti, pa onda ispadne da su privedeni mirniji psi.
Nadležnost higijenskog servisa je da kupi pse i da ih prebaci u sklonište, što je tačno navedeno u Pravilniku higijenskog servisa, koji je donio Ured za veterinarstvo. To je proizašlo iz Zakona o dobrobiti životinja.
Radnici higijenskog servisa, navodi Hlubna, moraju biti educirani da na propisan način bez mučenja i stresa hvataju životinje. U skloništu veterinar odlučuje da li će pas biti eutaniziran ili će ostati da bude u skloništu do udomljavanja.
S druge strane, dodaje, da nadležnost veterinarske inspekcije nisu napušteni psi, ali zbog velikog problema u Kantonu Sarajevo kaže da neko ipak mora pokušati da se to na jedan način zakonski uokviri i riješi.
"Nadležnost veterinarske inspekcije je nadzor nad skloništima, nadzor nad higijenskim servisima, nadzor prilikom transporta životinja, nadzor u klaonicama, nadzor nad vlasničkim psima to jest kućnim ljubimcima, nadzor nad prodajom kućnih ljubimaca", kazala je Hlubna.
Smatra da je glavni problem u odnosu vlasnika prema psu, zbog čega je toliko napuštenih pasa na ulicama Sarajeva.
"Naime, vlasnik drži svog kućnog ljubimca određeni period i onda mu dosadi ili se pas okoti pa mu je previše pasa, te ih izbaci na ulicu. Tako je došlo do velikog broja pasa lutalica", tvrdi glavna kantonalna inspektorica za veterinarstvo.
Nakon nedavne odluke Vlade KS opet je profunkcionisao Murai komerc - higijenski servis u Prači u kojem, kaže Hlubna, ima mjesta za 220 pasa.
Također, postoji sklonište u Gladnom polju na Ilidži u vlasništvu Zemljoradničke zadruge Ilidža. Međutim ono je, kako ističe, u ovom trenutku prekapacitirano.
U procesu približavanja BiH Evropskoj uniji trebao bi se donijeti novi zakon o veterinarstvu, pri čemu još uvijek državni Zakon o veterinarstvu nije harmonizovan sa federalnim Zakonom o veterinarstvu.
"Važno je da bude jasan i decidan, što znači da ne smije dovoditi u nedoumicu da razmišljate da li je zakonodavac htio da kaže ili nije. Također, u zakonu ne bi trebale stajati stvari koje su u praksi neprovodive", rekla je u razgovoru za Agenciju FENA Joka Hlubna, glavna kantonalna inspektorica za veterinarstvo.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
