Ova inicijativa je neformalna koalicija organizacija civilnog društva koja ima za cilj praćenje reformi i načina primjena politika i prava Evropske unije u procesu evropskih integracija.
Jedan od prezentatora izvještaja, Damir Banović iz Centra za političke studije izjavio je da se radi o jednom "alternativnom izvještaju", tzv. Shadow Report, čiji je cilj da se iz ugla nevladinih organizacija prikaže prije svega stanje ljudskih prava u BiH.
Inicijativa okuplja 17 organizacija civilnog društva iz cijele BiH i ima za cilj da na nekim praktičnim primjerima kršenja ljudskih prava prikaže na koji način se ljudska prava u BiH ostvaruju, kazao je on.
U tom kontekstu, naveo je, razmatrana su ljudska prava zatvorenika, ostvarivanja ljudskih prava LGBT osoba, prava Roma, kao i nekih kontekstualnih problema vezanih specifično za BiH kao što je pitanje popisa stanovništva, jedinstvenog matičnog broja i ustavnih reformi.
Banović je kazao da su u izvještaju sadržane i određene preporuke na koji način se pojedine oblasti društvenog života trebaju poboljšati, odnosno na koji način se trebaju poboljšati ljudska prava.
Jedna od takvih preporuka je i ukidanje "dvije škole pod istim krovom".
"Tu smo dali prijedlog da se uvede multinacionalni nastavni plan i program. Također smo preporučili da se omogući jednakopravno obrazovanje konstitutivnih naroda u RS-u, te određene mehanizme za poboljšanje prava manjina", rekao je Banović.
Također je predložen i jedan set ustavnih promjena koje su proistekle iz nevladinog sektora.
Banović kaže da se tu radi o promjenama koje nisu radikalne i koje je realno ostvariti, jer su imali u vidu u kakvoj situaciji se BiH nalazi.
Između ostalog, predlaže se ukidanje Predsjedništva BiH i Doma naroda PSBiH, a da ovlaštenja Predsjedništva BiH pređu na Vijeće ministara BiH, te da se ostvarivanje prava konstitutivnih naroda prebaci u Predstavnički dom.
Tijana Cvijetičanin iz UG "Zašto ne", jedna od saradnica na izradi izvještaja, kazala je da je jedan od ciljeva bio i da se konačno podnese jedan izvještaj koji nije kritičan samo prema BiH nego isto tako i prema samoj Evropskoj uniji, odnosno koliko sama Evropska unija insistira na poštovanju svojih standarda kada je BiH u pitanju.
"Ono što se može iščitati iz izvještaja jest da Evropska unija zapravo ima labave standarde kada je BiH u pitanju, jer gleda kroz prste domaćim političarima za mnoge stvari za koje ne bi trebalo", kazala je.
Štaviše, Cvijetičanin smatra da EU prešutno sarađuje s njima na kršenju nekih standarda koje bi sama trebalo da implementira.
"Možda najrigidniji primjer je slučaj implementacije presude Evropskog suda za ljudska prava "Sejdić-Finci", u kome vidimo da imamo pregovore sa stranačkim liderima, a ne razgovore u institucijama, da se na nekim pregovorima puno više priča o tzv. hrvatskom pitanju nego o samoj presudi, na kojima "ostali" gotovo nisu uopće tema nego princip koji su političari sami izmislili da jedan narod ne bira predstavnike drugom narodu...", navela je ona
Sve je to, smatra Cvijetičanin, pogrešan pristup koji ne doprinosi da se odluka konačno implementira, nego da se oteže unedogled.
