Goran Tirak
0

"Imidž BiH znatno je lošiji od realnog stanja u zemlji"

Razgovarao: Adis Karadža
Organizacija Think tank Populari pokreće zanimljiv projekat pod nazivom "Dekonstruiraj" u kojem će bh. srednjoškolci, studenti i postdiplomci pokušati osporiti netačne navode o BiH objavljene u stranim medijima. Sa analitičarom Think tank Popularija Goranom Tirakom razgovarali smo o projektu, njegovom cilju i značaju, imidžu naše zemlje u svijetu...

Organizacija Think tank Populari pokreće projekat pod nazivom "Dekonstruiraj". Možete li za naše čitatelje reći o kakvom projektu je riječ i šta je potrebno uraditi da bi postali dio "dekonstruiranja"?

Radi se zapravo u javnom konkursu koji je namjenjen bh. srednjoškolcima i studentima, uključujući i studente postdiplomce.

Da bi se učestvovalo u Dekonstrukciji, prije svega potrebno je pronaći novinski članak, TV ili radijski prilog, koji govori o BiH, objavljen u nekom od stranih medija u periodu 2008 .- 2010. godine, a za koji učesnik ili učesnica vjeruju da nije utemeljen, nije tačan tj. nije baziran na činjenicama. Zatim ga treba dekonstruisati! To znači, potrebno ga je kritički obraditi, te argumentima, činjenicama i primjerima osporiti netačne navode na kojima se on zasniva.

Kad govorimo o formatu, željeli smo ostaviti prostora kreativnosti, tako da radovi mogu biti u formi eseja, ali i multimedijalnog uradka u vidu prezentacije, stripa ili kratkog video zapisa. Od kandidata očekujemo, kreativnost i originalnost u pogledu odabira teme (članka) i načina na koji se temi pristupa. Kriteriji za ocjenjivanje će se bazirati na kvalitetu argumentacije, te kvalitetu i tačnosti dokaza/informacija korištenih u radu.

Šta je cilj projekta i kakvu reakciju očekujete od onih kojima je projekat namijenjen?

Krajnji cilj Think tanka Populari u ovom projekatu jeste potaći kritičko razmišljanje među mladim ljudima, ali i demistificirati negativne stereotipe o BiH na agrumentovan način. Naravno, svjesni smo da ovakav "reackionistički pristup" poboljšanju imidža BiH ne može zamijeniti organizovan strateški pristup koji trebaju voditi državne institucije, ali sa druge strane, čvrsto vjerujemo da i ovakav vid aktivnosti može u velikoj mjeri doprinijeti kreiranju pozitivnijeg imidža BiH. Također, projekat doprinosi razvijanju analitičnosti mladih u BiH, tako što će ih se animirati da kritički posmatraju, te činjenicama i argumentima ospore netačne prikaze BiH prisutne u stranim medijima.

Zbog čega su ovakav i slični projekti značajni i kakve konkretne rezultate očekujete od projekta "Dekonstruiraj"?

Vrijednost ovog projekta leži prije svega u afirmaciji mladih ljudi. To je iznimno važno u ovom trenutku za BiH, jer će se tako isprofilirati predstavnici nove generacije koji žele da se angažuju na važnim socio-ekonomskim pitanjima, ali istovremeno pitanjima koja ih se direktno tiču i koja su im zanimljiva. S tog aspekta, projekat ima potencijal da se razvija i raste među tim mladim ljudima, kako bi se oni pronašli u bilo kom od njegovih segmenta i nakon njegovog završetka. Ove vrijednosti su prepoznate i od strene Fonda otvoreno društvo BiH, koji je velikodušno podržao implementaciju projekta Dekonstruiraj.

Koliko medijski članci o BiH objavljeni u stranim medijima doprinose imidžu naše zemlje i koliko je on realan odraz stanja u našoj zemlji?

Imidž BiH znatno je lošiji nego što je realno stanje u zemlji. Razlozi za to su brojni, a jedan od njih je i neadekvatna ili vrlo površna medijska prezentacija BiH u pojedinim, ako ne i u većini utjecajnih stranih medija. Ratne okolnosti, ali i poslijeratne napetosti 90-ih godina bile su magnet za medije, i obzirom na prilike, bilo je nerealistično očekivati stvaranje pozitivnijeg medijskog imidža BiH u to vrijeme. Četrnaest godina kasnije, međutim, određeni stereotipi o BiH kao zemlji pred raspadom su se održali. Vrlo često informacije o BiH nisu činjenično utemeljene i odraz su neprofesionalnog ili jednostavno polu-tačnog izvještavanja pa se tako dešava da je BiH predstavljena kao "propala država na rubu novog konflikta", umjesto kao zemlja u kojoj se već niz godina odvijaju demokratski izbori, zemlji koja je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, u procesu je ispunjavanja obaveza iz Mape puta za viznu liberalizaciju te formira perspektivu evropske budućnosti.

Kakve su posljedice takve slike i da li se one mogu povezati i sa činjenicom da je BiH još uvijek okružena visokim zidom, što se prije svega odnosi na nepostojanje bezviznog režima za bh. građane?

Takvo predstavljanje BiH ima višestruke negativne posljedice i prepreka je njenom ukupnom razvoju, jer stvara negativnu predodžbu o BiH, što se reflektira na vanjskotrgovinske odnose BiH, čini je neinteresantnom stranim investitorima, te direktno utiče na pojedine industrijske sektore, poput turizma.

Što se tiče nepostajanja bezviznog režima za BiH građane, smatram da se to pitanje zaista tretira ne tehničkom nivou od strane Evropske Unije, i ne bih ga dovodio u vezu sa imidžom zemlje. Pred našu državu je postavljen niz uslova koje je bilo potrebno ispuniti, i, nažalost, BiH je prilično kasnila u uspunjavanju tih uslova u odnosu na susjedne zemlje. Rezultat toga je i kašnjenje dobijanja bezviznog režima. Još jedna, pa može se reći za BiH nesretna okolnost je bilo stupanje na snagu Lisabonskog sporazuma koje se desilo u međuvremenu, što je dodatno usporilo proces donošenja odluka u EU. Ipak, kako stvari sada stoje, bezvizni režim naši građani mogu očekivati krajem godine. S druge strane, teško da se može realno očekivati da će se i imidž Bosne i Hercegovine u očima Evropljana do tada značajnije popraviti.

Kakav je odnos domaćih medija kada su u pitanju članci koji će biti predmet analize učesnika u projektu "Dekonstruiraj"?

Negativan uticaj neadekvatne reprezentacije BiH u stranim medijima vidljiv je ne samo na ekonomskom, već i na socijalnom domenu, među mladima, unutar granica BiH. S obzirom da domaći mediji često nekritički prenose negativne slike o BiH iz stranih medija, na taj način, svjesno ili ne, oblikuju negativnu sliku vlastite zemlje kod bosanskohercegovačkih građana. Sve pomenuto rezultira sve pristutnijom apatijom među mladima i stvara atmosferu da se u BiH jako malo pozitivnog može desiti. Činjenica je da, uprkos brojnim problemima, baš i nije sve tako crno.

Kada projekat počinje i šta očekuje najuspješnije učesnike u projektu?

Pa može se reći da je projekat već počeo. Konkurs je otvoren do 1. juna 2010. i nalazi se na web stranici dekonstruiraj.populari.org. Zainteresovani tu mogu pronaći sve potrebne informacije.

Autori tri najbolje "dekonstrukcije" bit će nagrađeni. Prva nagrada je 2.000 KM, druga je 1.000 KM, a treća 500 KM. Radi objektivnosti stručni žiri sačinjen od profesionalaca iz oblasti medija i komunikacija će ocjenjivati radove. Pored novčanih nagrada, Populari će se truditi promovisati pobjedničke radove i njihove autore, ali i one koji budu ušli u uži izbor putem svoje web stranice, te različitih publikacija.