Praljak, ratni komandant Hrvatskog vijeća obrane (HVO), jedini je od šestorice optuženih i njihovih branioca koji je iskoristio mogućnost da se na početku suđenja obrati vijeću, dok će ostali to učiniti na početku dokaznog postupka odbrane.
U četverosatnoj multimedijskoj prezentaciji, u kojoj je njegovo izlaganje praćeno geografskim kartama, tablicama i video snimkama, Praljak je opisao istoriju Hrvata od 11. do 20. vijeka, trpljenje pod stranim osvajačima, težnje za vlastitom državom, raspad Jugoslavije 1990., srpsku agresiju na Hrvatsku i BiH, i posebno genezu i posljedice hrvatsko-bošnjačkog sukoba u BiH.
Vrlo opsežan materijal, kojim je sudijama i svim učesnicima procesa približio istorijski kontekst događaja iz optužnice, Praljak je iznio koherentno i uvjerljivo. Prikazao je rat iz suprotne perspektive od tužiočeve, nižući dokaze o muslimanskim zločinima nad Hrvatima, uključujući i propagandni film o mudžahedinima iz 1993., na kojem oni ubijaju zarobljene i ranjene pripadnike HVO-a, što podsjeća na poznatu snimku srpske jedinice ''Škorpiona''.
''Nikome ne pada na pamet zlo opravdavati zlom, ali je prirodni zakon da zlo rađa zlo'', rekao je nakon šokantnih prizora filma.
Hrvati ''nisu proizvodili zlo, već su se hrvali s njim'', kazao je i naglasio kako će dokazati da je ono što su činili bilo na tom tragu.
''Rat nije početak zla nego završetak već odigrane tragedije'', kazao je Praljak, podsjetivši da je u istoriji bilo 10.000 ratova. Za optužnicu je kazao kako je puna interpretacija, redukcija i istrgnutih citata, te da podsjeća na ''igru milion razbijenih zrcala'', dok sudijama treba istina za donošenje pravedne odluke.
Dajući primjer za interpretaciju činjenica, kazao je kako je u formalno-pravnom smislu ''BiH kao država bila agresor na Hrvatsku'' zajedno sa Srbijom i Crnom Gorom, jer je s njene teritorija RH napadana tokom cijelog rata. Posebno je istaknuo stradanje Slavonskog Broda 1991./92. u kojem su granate iz BiH ubile 185 civila, među kojima 27 djece.
Kazao je kako je hrvatsko-bošnjački sukob počeo napadom Armije BiH na HVO, iako je svu vojnu pomoć i opremu primala preko Hrvatske, a bošnjačke izbjeglice iz BiH primane su u Hrvatskoj i na teritoriju Herceg Bosne. Naglasio je kako su se Hrvati imali pravo samoorganizovati u BiH, posebno nakon što je bošnjački čelnik Alija Izetbegović za agresiju na RH rekao ''to nije naš rat''.
Praljak je kazao kako je rat na prostorima bivše Jugoslavije počeo još 1918. kao rat niskog intenziteta, u kojem su Hrvati bili izloženi državnom teroru i represiji. Za Banovinu Hrvatsku, Praljak je rekao da je u optužnici predstavljena kao ''misaoni razlog'' svega što je učinjeno u ratu, a radilo se o ''krakotrajnom rješenju'' iz 1939.
Opisujući kako su ''Hrvati 900 godina trpjeli pod stranim osvajačima'', Praljak je kazao kako je mržnja prema osvajačima nestajala kada bi prestalo ugnjetavanje, te da se nacionalizam ''Hrvatima javljao samo iz straha od nestanka opstojnosti'', dok im je jugoslavenskom propagandom pripisivan kao genetski kod.
Osudio je ''teške zločine'' koje je počinio režim NDH, rekavši kako je ''danas u Hrvatskoj izrazito mali broj onih koji se ne srame tog dijela istorije''. Naglasio je kako su se Hrvati tada u velikom broju, među prvima u Europi, uključili u antifašističku borbu.
SFRJ je opisao kao surovu dikataturu, ističući kako je iz nje protjerano više od pola miliona pripadnika njemačke, talijanske i poljske manjine, a da je Tito bio jedan od najgorih diktatora.
Iako Praljkova prezentacija nema dokazne snage, kao ni uvodna riječ tužioca, važna je s aspekta ostavljanja dojma na sudije koji će voditi proces.
Suđenje s nastavlja u utorak izvođenjem prvog svjedoka optužbe. Prema najavama to će biti istoričar Robert Donia, vještak Tužilaštva ICTY-a.
Šestorica bivših političkih i vojnih čelnika Herceg Bosne - bivši premijer HR HB Jadranko Prlić, ministar odbrane Bruno Stojić, komandant vojne policije HVO-a Valentin Čorić, šef zatvorske uprave HVO-a Berislav Pušić, te komandant HVO-a Praljak i Milivoj Petković - optuženi su u 26 tačaka za zločine protiv čovječnosti, kršenje ratnog prava i običaja i teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
