BiH
0

ICJ: Završena svjedočenja u sporu BiH protiv SCG

FENA
Pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Haagu u utorak je, iskazom svjedoka odbrane Dragoljuba Mićunovića, završena druga faza glavne rasprave u postupku po tužbi BiH protiv SCG za genocid.

Mićunović, bivši predsjednik Demokratske stranke, svjedočio je o naporima srbijanske opozicije da se spriječi raspad SFRJ i rat u BiH, kao i o otporu opozicije režimu Slobodana Miloševića.

Mićunović je bio sedmi svjedok koji je pred 16-članim vijećem ICJ-a govorio u odbranu vlasti u Beogradu od optužbe za genocid. BiH je prethodno izvela dva svjedoka, stručnjaka za islamsko kulturno naslijeđe prof. Andrasa Riedlemayera iz SAD i britanskog generala UNPROFOR-a Richarda Dannata.

ICJ je na izvještaje o sadržaju njihovih iskaza stavio embargo koji ističe večeras, na dan posljednjeg svjedočenja.

Postupak, u kojem je sadašnja rasprava završna faza, pokrenut je prije punih 13 godina u martu 1993., tužbom BiH protiv tadašnje SR Jugoslavije. Tužba za genocid podignuta je u jeku rata u BiH, u nastojanju da se agresora i na taj način odvrati od daljnjih zločina.

U proteklom razdoblju strane su u dva kruga iznosile svoje pisane argumente, a SRJ/SCG je opetovano osporavala nadležnost suda iako se on 1996. oglasio nadležnim za spor.

Glavna rasprava otvorena je 27. martu 2006., prvim krugom argumenata dviju strana, a nakon dvije sedmice slijedilo je izvođenje svjedoka i vještaka.

U trećoj, zadnjoj fazi rasprave, zastupnici BiH i SCG će od 18. aprila do 9. maja iznositi zaključne argumente o pitanju odgovornosti Beograda za genocid koji su snage bosanskih Srba počinile nad Muslimanima u ratu u BiH 1992-95., što je u dvije pravomoćne presude za Srebrenicu do sada utvrdio ICTY.

Nakon dovršetka rasprave uslijediće vijećanje koje se odvija u tajnosti, u pet faza i obično traje nešto duže od tri mjeseca.

U prvoj fazi suci proučavaju argumente strana i raspravljaju o njima, potom im predsjednik suda podnosi popis glavnih pitanja o kojima će se odlučivati, koji i suci mogu dopuniti.

Svaki sudac potom ima nekoliko tjedana da pripremi pisana stajališta o odgovorima na ta pitanja, koja Sekretarijat potom podijeli svim sucima i oni već tada imaju naznake o većinskim stavovima.

U trećoj fazi suci nastavljaju vijećanje na više sastanaka na kojima rasprava teče redoslijedom obrnutog senioriteta, pri čemu stajališta o pojedinom pitanju prvo iznose 'ad hoc' suci a na kraju potpredsjednici i predsjednik ICJ-a.

U četvrtoj fazi poseban sudački odbor uz pomoć Sekretarijata priprema nacrt presude na koji suci podnose pisane amandmane.

Odbor te dopune unosi (ili ne) u svježi nacrt koji ide na dva čitanja.

U petoj fazi, nakon drugog čitanja, suci glasuju o odgovorima koji su dani u konačnom nacrtu presude. Članovi vijeća glasaju usmeno sa "da" i "ne" redoslijedom obrnutog senioriteta. Odluke se donose apsolutnom većinom glasova prisutnih sudaca, bez mogućnosti suzdržavanja. Kod izjednačenog rezultata odlučuje glas predsjednika suda.

Presuda se izriče javno i na nju nema mogućnosti žalbe.

Predmet BiH protiv SCG prvi je u kojem ICJ odlučuje o kršenju Konvencije UN-a o sprečavanju i kažnjavanju genocida iz 1948.

Međunarodni sud pravde, najviši je sud UN-a, nadležan za rješavanje sporova među državama i davanje mišljenja agencijama UN-a i međunarodnim organizacijama. Od početka rada 1946. do 31. srpnja 2004. ICJ je rješavao 106 sporova u kojima je donio 80 presuda. U istom razdoblju rješavao je i 24 savjetodavna slučaja.