Ni nakon detaljnog istraživanja stručnjaka Komisije za utvrđivanje lokacije, mjesto na kojem su ukupani Isa-beg Ishaković, osnivač Sarajevo, i njegov sin Mehmed-beg još nije poznato, navodi se u Informaciji Komisije.
Zaključeno je da će Gradsko vijeće pokrenuti aktivnosti na osmišljavanju projekta kome će Grad Sarajevo biti pokrovitelj, a u vidu ozbiljnog istraživanja čiji rezultat bi trebalo biti prijedlog značajnih ličnosti iz povijesti Sarajeva i BiH, kojima bi se odala počast određenim spomen-obilježjem, a što bi bio značajan doprinos glavnog grada BiH promociji kontinuiteta državnosti BiH kroz povijest. Gradsko vijeće će, bez obzira na mjesto ukopa, u dogledno vrijeme podići spomenik osnivaču Sarajeva Isa-begu Ishakoviću, u sklopu tog cjelovitog projekta.
Stručnjaci su iščitali brojnu literaturu u Sarajevu i Skoplju, te su kontaktirali s dostupnim izvorima, ali su dobili već poznate informacije - s jedne strane da je Isa-beg ukopan u haremu Careve džamije, a s druge strane u Skoplju. Podataka vezanih za ukop njegov sina uopće nema.
Iza mihraba u haremu Careve džamije nalazi se jedan nedatiran nišan velikih dimenzija za koji tradicija vezuje Isa-bega Ishakovića.
Ne zna se ni kada je i gdje Isa-beg umro. To bi moglo biti u Sarajevu, Novom Pazaru ili u Skoplju gdje je iza sebe ostavio brojne građevine.
Na natpisu džamije Gazi Isa-bega u Skoplju navodi se da je ona sagrađena 1475. godine i u natpisu na džamiji Isa-beg se spominje kao umrli, što znači da je džamija sagrađena poslije njegove smrti, a da je on umro između 1470. i 1475. godine.
Komisija smatra da je ova tema nedovoljno istražena i da bi bilo dobro sugerirati Filozofskom fakultetu u Sarajevu da kao magistarsku ili doktorsku disertaciju predloži nekom kandidatu, jer smatra da su potrebna dodatna istraživanja u Arhivu Predsjedništva vlade u Istanbulu i Državnom arhivu u Dubrovniku.