BiH
2

Hrvatski narodni sabor BiH: Riješiti ravnopravnost tri konstitutivna naroda

SRNA
Foto: Klix.ba/Arhiv
Foto: Klix.ba/Arhiv
Zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora BiH u Mostaru okončano je danas usvajanjem deklaracije kojom se traži institucionalno i administrativno-teritorijalno rješavanje ravnopravnosti tri konstitutivna naroda i to kroz tri ili više federalnih jedinica, od kojih bi jedna bila sa hrvatskom većinom.

Predsjednik Sabora i lider HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je da se deklaracijom vrlo jasno ističe da BiH neće imati svoj evropski put i put ka NATO, te da neće postati normalna evropska država dok hrvatski narod ne bude ustavno ravnopravan s druga dva naroda.

"Time je poslata vrlo jasna poruka međunarodnim institucijama, ali i predstavnicima druga dva naroda da u tom smislu kreiramo i osmislimo našu evropsku BiH", istakao je Čović.

Predsjednik Glavnog vijeća Sabora i lider HDZ-a 1990 Božo Ljubić rekao je da je deklaracija adekvatan odgovor na izazov vremena i krize s kojom se suočava BiH.

"Ova deklaracija je poruka, u prvom redu hrvatskom narodu, da su njegovi predstavnici odlučni sačuvati, odnosno izboriti se za ravnopravnost u BiH i održati naš politički subjektivitet. Ova deklaracija je poruka i obaveza svima nama, koji smo dio Hrvatskog narodnog sabora, da u realizaciji ovih ciljeva i misije treba da žrtvujemo određene sujete, pa čak i određene stranačke autonomije tamo gdje to strateški nacionalni interesi od nas traže", naglasio je Ljubić.

U danas usvojenoj deklaraciji se navodi da se "uspješno funkcionisanje i opstanak BiH direktno i kontinuirano ugrožavaju od provodilaca secesionističke politike, s jedne, i provodilaca hegemonističko-unitarističke politike, s druge strane".

"Između secesionističkih i hegemonističko-unitarističkih koncepata i zahtjeva, nalaze se hrvatski zahtjevi za ravnopravnošću izraženi kroz zalaganje za dosljednu primjenu konsocijacijsko-federalističkih modela unutrašnjeg uređenja", navodi se u dokumentu.

U deklaraciji se ističe i da stranke Sabora treba da usaglase i pripreme zajednički nastup u obliku zajedničke izborne liste na svim područjima i svim nivoima, gdje je Hrvatima zbog brojčane nadmoći drugih naroda ograničena mogućnost unutrašnjeg stranačko-političkog pluralizma.

Hrvatskom narodnom saboru prisustvovala su 482 izaslanika od 583 pozvana iz 10 stranaka s hrvatskim predznakom, predvođenih s dva HDZ-a.