Maček je rekao da će Hrvatska kao kandidat za članstvo u EU u pogledu osamostaljenja Crne Gore biti dio politike EU, što je i odgovor vlade na inicijativu desničarske Hrvatske stranke prava (HSP) da baš Hrvatska bude prva država koja će priznati Crnu Goru. Ideju šefa HSP-a Ante Đapića u opozicionim Socijaldemokratskoj partiji (SDP), Hrvatskoj narodnoj stranci (HNS) i Hrvatskoj seljačkoj stranci (HŠ) prihvatili su otvoreno, u Hrvatskoj socijalno liberalnoj stranci (HSLS) kažu da bi bilo dobro da Hrvatska bude među prvima, a u HDŽ i Istarskom demokratskom saboru smatraju da priznavanje crnogorske državnosti nije takmičenje na kome se učesnici bore za zlatnu medalju. Jedan od čelnih ljudi IDS-a Damir Kajin smatra da to nije prestiž jer se referendum ionako odigrava pod patronatom međunarodne zajednice i dodaje da Hrvatska ne bi smjela odskakati kako ne bi poremetila odnose s Beogradom. On ističe da je Hrvatska trebalo da se usprotivi čudnom kriterijumu EU da će Crnoj Gori priznati status nezavisne države samo ako se za to izjasni 55 odsto građana umjesto najčešćih 51 posto.
Bivši ministar spoljnh poslova i šef Glavnog odbora SDP-a Tonino Picula smatra da takav čin Hrvatske ne bi trebao da smeta Beogradu niti bi ga trebalo tumačiti kao neprijateljstvo. Šef HŠ Josip Friščić podsjeća da je i Hrvatska svojevremeno tražila podršku i pomoć i da ju je očekivala od najbližih susjeda.
Predsjednica HSLS Đurđa Adlešić kaže da će Hrvatska sigurno poštovati rezultate referenduma, jer je i ona prošla taj put. Radimir Čačić, predsjednik Središnjeg odbora HNS-a, priznanje gleda i u kontekstu zajedničkih interesa, a posebno je zanimljiv Jadransko-jonski autoput koji je zajednički projekt Hrvatske i Crne Gore. Građani Dubrovnika oko koga su bile crnogorske snage za «Večernji list" su izjavljivali da prije priznanja treba da se nadoknadi ratna šteta.
