{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


"Hrvatska će izgubiti kredibilitet ako ne ratificira sporazum Izetbegović-Tuđman"

F
17.9.2012. u 16:41
33
21
"Hrvatska će izgubiti kredibilitet ako ne ratificira sporazum Izetbegović-Tuđman"
33
"Hrvatska će izgubiti kredibilitet ako ne ratificira sporazum Izetbegović-Tuđman"
Prof. Kasim Trnka (Foto: Arhiv/Klix.ba)
Ratificiranje sporazuma Izetbegović-Tuđman iz 1999. godine od Sabora Republike Hrvatske i Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) značilo bi definitivno definiranje granice između dvije zemlje (najduže u regionu), odnosno rješavanje otvorenih pitanja u tom pogledu, ocijenio je u izjavi za Fenu profesor ustavnog prava Kasim Trnka.
Komentirajući pravne i političke implikacije spomenutog pitanja, a u kontekstu najava i polemika prisutnih u javnosti, Trnka je kazao da bi se u suprotnom, u slučaju odbijanja ratifikacije spomenutog sporazuma došlo u situaciju da nemamo identifikovanu granicu između Hrvatske i Bosne i Hercegovine (dužine od oko 1.000 kilometara), utvrđenu na temelju principa da su prihvaćene granice koje su postojale u trenutku međunarodnog priznanja određene države, te da bi cijeli proces morao početi ispočetka.

"Ekspertne grupe su na osnovu spomenutog sporazuma i prije njega, 'metar po metar' prošle granicu BiH i na osnovu vjerodostojnih dokumenata utvrdile, odnosno identifikovale granicu kakva je bila na dan međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine i Hrvatske", pojašnjava Trnka, navodeći da se radi o pravnom aspektu.

S političkog i međunarodnopravnog aspekta, Trnka smatra da bi, eventualnim odbijanjem Hrvatskog sabora da ratificira sporazum koji su predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović potpisali, Hrvatska izgubila značajan dio kredibiliteta, time što ne poštuje sporazum koji je šef države potpisao i ono što je već usaglašeno.

Uz napomenu kako bi takav razvoj situacije imao negativne konsekvence za Hrvatsku, prof. Trnka je, dovodeći to u kontekst ulaska ove susjedne zemlje u članstvo Evropske unije (EU), podsjetio na nužnost poštivanja jednog od osnovnih kriterija da zemlja-članica ima unutarnje granice sa susjedima, te da se u konkretnom slučaju radi i o granici EU.

Ukoliko bi se polemika svela na pitanje vrha poluotoka Kleka i otočiće Veliki i Mali Školj u Malostonskome zaljevu, onda bi i BiH mogla otvoriti neka druga pitanja, što bi dovelo do otvaranja cjelokupnog procesa i ponovnog "sravnjivanja dokumenata - katastarskih i drugih", smatra Trnka, uz ocjenu da je administracija hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana veoma dobro znala šta radi u trenutku kada je potpisivala sporazum o granicama s BiH.

Kako je poznato, hrvatski premijer Zoran Milanović najavio je da će Vlada na čijem je čelu uputiti Hrvatskom saboru na ratifikaciju sporazum o granici s BiH potpisan 1999. godine, a komesar za proširenje EU Stefan Fuele sazavao je sastanak "trilaterale" u Briselu 19. septembra na kojem će se razgovarati o otvorenim bilateralnim pitanjima BiH i Hrvatske i načinu njihova rješavanja prije punopravnog članstva Hrvatske u EU.

Očekuje se da će biti razmatrana sva pitanja o kojim se u posljednje vrijeme i u hrvatskoj i bh. javnosti dosta polemizira: granice na kopnu i moru, koridor pored Neuma, pristup Luci Ploče, granični prijelazi s inspekcijskim nadzorom (BIP-ovi)...

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: