{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Hrvatima privlačni Međugorje i Mostar a Srbima Banja Luka

F
20.6.2012. u 19:07
56
0
Hrvatima privlačni Međugorje i Mostar a Srbima Banja Luka
56
Hrvatima privlačni Međugorje i Mostar a Srbima Banja Luka
Međugorje
U povodu objavljene studije "Imidž Bosne i Hercegovine i njenih građana u Hrvatskoj i Srbiji", u kojoj se pored rezultata istraživanja nalazi analiza političkih i gospodarskih odnosa BiH s Hrvatskom i Srbijom te teorijski pregled važnosti, načina i mogućnosti kreiranja imidža države, voditelj tog istraživanja i njegov analitičar doc. dr. sc. Božo Skoko i profesor s Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Zagrebu je za Fenu iznio zanimljive rezultate koji su objavljeni u toj studiji.
"Kad je u pitanju imidž Bosne i Hercegovine, odnosno ono što drugi o njoj misle i osjećaju, nužno je sagledati kako našu državu doživljavaju u regiji, a prije svega u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini", kazao je Božo Skoko, kao jedini regionalni stručnjak koji se sistematski bavi problematikom imidža država.

"Riječ je o državama s kojima Bosna i Hercegovina dijeli gotovo cijelu svoju granicu, veoma važnim privrednim i političkim partnerima te državama koje su trajno sudbinski vezane uz BiH", objašnjava Skoko.

"Zbog toga smo", kaže on," proveli anketno istraživanje na ovu temu, kako bismo, u nedostatku sličnih istraživanja, iz prve ruke doznali kakva je percpecija Bosne i Hercegovine u njenom komšiluku, koji su njeni najveći potencijali, percipirani nedostaci ili očekivane mogućnosti".

Skoko kaže kako su istraživanja otkrila, odnosno potvrdila, nekoliko značajnih pokazatelja, na kojima se dugoročno može graditi novi regionalni imidž Bosne i Hercegovine, ali i kvalitetniji odnosi među državama regije.

Kad su u pitanju najveći bosanskohercegovački potencijali, istraživanja su pokazala kako su građanima obiju susjednih država najprivlačniji ljudi (37% u Hrvatskoj i 36% u Srbiji), slijedi priroda (21% u Srbiji i 20% u Hrvatskoj) te način života (13% u Srbiji i 12% u Hrvatskoj).

Za bosanskohercegovačku kulturu odlučilo se 13% ispitanika u Srbiji te samo 7% u Hrvatskoj, kao i za historijsko naslijeđe (9% u Srbiji i samo 4% u Hrvatskoj).

"Budući da se značajan potencijal Bosne i Hercegovine krije u njenim turističkim mogućnostima, željeli smo istražiti imidž pojedinih njezinih turističkih i drugih odredišta", kaže Skoko, ističući kako je istraživanje pokazalo kako je Sarajevo je najveća i ujedno jedina top destinacija za oba susjedna naroda.

"Očekivano", dodaje on, "Hrvatima su izrazito privlačni Međugorje i Mostar a Srbima Banja Luka i Mostar."

Kako bi se uočila stajališta građana Hrvatske i Srbije o BiH, testirale su se najčešće tvrdnje o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti zemlje, koje se pojavljuju u medijima, a ispitanici zamili da iznesu razinu slaganja, odnosno neslaganja.

"Rezimiramo li njihova stajališta možemo reći kako i jedna, i druga država u najvećoj mjeri percipiraju bh. prirodne raznolikosti te bogatu kulturnu i historijsku baštinu. Također BiH smatraju zemljom raznolikosti, koja povezuje istok i zapad, kršćanstvo i islam. To nam se čini kao dobar potencijal za budućnost, u smislu razvoja turizma i sl. ali i kreiranja modernog identiteta i imidža Bosne i Hercegovine", objašnjava doc. dr. sc. Božo Skoko.

Najizrazitije razlike između stajališta hrvatskih i srbijanskih građana odnose se na tumačenje proteklog rata i položaj bh. Hrvata.

"Međutim, "kaže doc.dr. sc. Skoko," i kod tih pitanja u Srbiji ima značajan broj ispitanika koji se slažu s onima u Hrvatskoj".

Tvrdnje koje su postigle najveći stupanj slaganja među ispitanicima u Hrvatskoj su: BiH je bila žrtva nametnutog rata Slobodana Miloševića i njegovih ratnih suradnika u BiH (ukupno 86% se slaže); BiH je zemlja prirodne raznolikosti i bogate kulturne i povijesne baštine (ukupno 85% se slaže); Bosanskohercegovački Hrvati, Bošnjaci i Srbi tri su zasebna svijeta, kulture i civilizacije (ukupno 71% se slaže); BiH je zemlja koja povezuje istok i zapad, kršćanstvo i islam (ukupno 74% se slaže); Hrvati u BiH su najmalobrojniji narod i samim time i najugroženiji (ukupno 61% se slaže).

Tvrdnja s kojima se najveći broj ispitanika u Hrvatsko ne slaže: Samo je pitanje vremena kad će se Republika Srpska odcijepiti od BiH (ukupno 39 % ispitanika se ne slaže).

Tvrdnje koje su postigle najveći stepen slaganja među ispitanicima u Srbiji su: BiH je zemlja prirodne raznolikosti i bogate kulturne i historijske baštine (ukupno 93% se slaže); BiH je zemlja koja povezuje istok i zapad, kršćanstvo i islam (ukupno 74% se slaže); BiH je država koja se sve više islamizira (ukupno 62 % ispitanika se slaže); Bosanskohercegovački Hrvati, Bošnjaci i Srbi tri su zasebna svijeta, kulture i civilizacije (ukupno 64% se slaže); Hrvati i Srbi u BiH imaju međusobno više zajedničkih inetersa nego sa svojim sunarodnjacima u Hrvatskoj i Srbiji (ukupno 58 % ispitanika se slaže).

Tvrdnje s kojima se više ispitanika u Srbiji ne slaže nego slaže: Hrvati u BiH su najmalobrojniji narod i samim time i najugroženiji (ukupno 68% se ne slaže); BiH je bila žrtva nametnutog rata Slobodana Miloševića i njegovih ratnih suradnika u BiH (ukupno 47% se ne slaže).

"Zanimljivo je kako se ipak s ovom tvrdnjom slaže čak 42% ispitanika u Srbiji", kaže doc. dr. sc. Skoko, dodajući kako oko 20% ispitanika u Srbiji vjeruje kako su Hrvati u BiH najugroženiji kao najmalobrojniji narod.

"Pozitivna je činjenica što ispitanici u obje zemlje snažno percipiraju prirodne, kulturološke i baštinske potencijale zemlje te multikulturalnost (zemlja na raskrižju civilizacija i kultura). Negativna je činjenica što je rat još uvijek snažno prisutan u percepciji te što se BiH izrazito povezuje s podjelama i političkim problemima", ističe doc. dr. sc. Skoko.

Istražujući asocijacije na Bosnu i Hercegovinu, otkriveno je kako su na prvom mjestu i kod ispitanika iz Hrvatske, i kod ispitanika iz Srbije "burek i ćevapi", kao simbol specifične bosanske gastronomije.

Kod hrvatskih ispitanika je međutim ta asocijacija puno naglašenija (27%) nego kod srbijanskih ispitanika (18%). Kod srbijanskih ispitanika izrazito je naglašena asocijacija "rat" (13%), za razliku od Hrvatske (3%).

"Prema tome", smatra doc. dr. sc. Skoko, "možemo zaključiti kako ispitanici iz Hrvatske puno benevolentnije gledaju na BiH pa čak ju doživljavaju i bezbrižnijom od ispitanika iz Srbije, koji ju još prilično doživljavaju kroz prizmu nedavnog rata, odnosno da je moguće da je u Hrvatskoj percepcija puno više uslovljena utjecajem masovnih medija".

Na drugom mjestu po učestalosti odgovora je "humor i život bez stresa" – 16% u Srbiji i 13% u Hrvatskoj. Slijede „"političke napetosti" (po 12% u Srbiji i Hrvatskoj), multikulturalnost (12% u Srbiji i 10% u Hrvatskoj), "dva entiteta i tri naroda" (11% u Hrvatskoj i 10% u Srbiji). Najslabije je zastupljena asocijacija "islam" (3% u Srbiji i 1% u Hrvatskoj).

"Očito je da BiH, uprkos ratu i njegovim posljedicama, odašilje snažne i pozitivne vibracije u smislu životnog stila (s dobrom hranom, malo stresa i puno humora) i ljudskih vrijednosti, koje svakako treba iskoristiti u kreiranju novog imidža", zaključuje doc.dr. sc. Skoko.

Ispitanici političke i privredne odnose svojih zemalja i BiH ocjenjuju tek solidnom trojkom. A analizirajući percepciju politika vlastitih država prema BiH i svojim sunarodnjacima, pokazalo se kako relativna većina Hrvata u Hrvatskoj (oko 40%) smatra da Republika Hrvatska nedovoljno pomaže Hrvate u Bosni i Hercegovini. Kad su u pitanju odnosi Srbije prema Srbima u BiH, čak 52% građana Srbije smatra kako Republika Srbija nedovoljno pomaže Srbe u BiH.

"Pokušavajući istražiti percepciju međusobnih odnosa tri naroda u BiH došli smo do priličnog razmimoilaženja među ispitanicima u Hrvatskoj i Srbiji", kaže doc.dr.sc. Božo Skoko, dodajući kako se ipak, najboljim smatraju odnosi Bošnjaka i Hrvata.

Prema istraživanjima, čak polovica građana Hrvatske najboljima ocjenjuje upravo odnose Hrvata i Bošnjaka (51%). To isto smatra 36% Srba. Odnose Srba i Bošnjaka pozitivno sagledava čak 29% ispitanika u Srbiji i samo 5% ispitanika u Hrvatskoj. Zanimljivo je kako na odnose Hrvata i Srba puno optimističnije gledaju u Hrvatskoj, nego u Srbiji.

Najboljima ih smatra 15% ispitanika u Hrvatskoj te 9% u Srbiji. Na kraju su istražili kako Hrvatska i Srbija, odnosno njezini građani vide budućnost Bosne i Hercegovine u sljedećih 10 godina.

Također, natpolovična većina građana i Hrvatske, i Srbije predviđa pesimističnu budućnost za BiH. Kako neće doći do značajnijih promjena uvjerljivo smatra 42% Srba i 39% Hrvata.

Druga kategorija je kako će Bosna i Hercegovina ostati pod međunarodnim preotektoratom. U to vjeruje više Hrvata (17%) nego Srba (12%). Srbi su uvjereniji kako će BiH (p)ostati „podijeljena dražava“ (15% Srba i 9% Hrvata). Kako će BiH postati konfederacija tri ili više entiteta vjeruje približan broj Hrvata (11%) i Srba (13%). Isto vrijedi i za tvrdnju kako će BiH postati jedinstvena građanska država (po 10% ispitanika u Hrvatskoj i Srbiji).

"Ovakvi pesimistični stavovi ne čude, s obzirom na impulse, poruke i sliku koje građani u Hrvatskoj i Srbiji dobivaju iz Bosne i Hercegovine, a one ponajmanje govore o zajedništvu i jasnoj viziji budućnosti zemlje", ocjenjuje doc. dr. sc. Božo Skoko.

Istraživanje je, u organizaciji zaklade Friedrich Ebert Stiftung, provedeno u jesen 2011. godine, a povjereno je agenciji Millenium promocija iz Mostara (koja ima svoje urede u Zagrebu i Beogradu). Agencija je pripremila istraživanje te ga provela u suradnji s agencijom IPSOS PULS.

Nakon što je studija predstavljena u Tuzli i Banjoj Luci, tokom ljeta će biti predstavljena i u Mostaru i Sarajevu te će se tom prigodom organizirati i okrugli stol, na kojem će se raspravljati kako poboljšati imidž BiH u regiji i svijetu.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: