To je i uvjet da bi se prijeratni stanovnici vratili u ranija mjesta življenja, a najviše zahtjeva podnijeli su nekadašnji stanovnici naselja Johovac, Komarice, Foča, Vranduk, Bukovac, Veliki Prnjavor, Dragalovci i Prisade.
Osim obnove kuće neophodno je da im se popravi ili izgradi neophodna infrastruktura.
Nedovoljna sredstva u lokalnom i entitetskom budžetu su stalni problem povratnika.
"Puno očekujemo od donatorske konferencije i kredita od kojeg bi i RS trebalo da dobije oko 110 miliona maraka. Onda će tek biti prostora za pravi, održivi, povratak“, smatra Luka Miloš, predsjednik Mjesne zajednice Komarica.
U ovoj godini u budžetu RS-a za povratak Hrvata u taj bh.entitet planirano je 170.000 maraka.
Kada je u pitanju općina Doboj, povratnicima Hrvatima pokušat će osigurati asfaltiranje puteva i popraviti elektromrežu.
"Još se čeka na to kolika će biti sredstva Republike Hrvatske, s obzirom na situaciju koja je kod njih. I na nivou BiH još nisu definirana raspoloživa sredstva", kaže Zdravko Petrović, predsjednik Skupštine općine Doboj, uz tvrdnju da će ta lokalna zajednica pomoći povratnicima kao što je to činila i ranije.
Da Hrvatska ima razumijevanja za potrebe povratnika te da podstiče povratak i učestvuje u projektima obnove, donacijama građevinskog materijala, potvrdila je i generalna konzulica Republike Hrvatske sa sjedištem u Banjoj Luci Dunja Jevak prilikom nedavne posjete povratnicima u dobojskoj općini.
"Postoji razumijevanje za proces povratka na područje općine Doboj. Ljudi su sve više zainteresirani za povratk u predratne domove i na tome se radi, a postoji dosta toga što se u infrastrukturi mora napraviti", kaže Jevak.
Uz to je neophodan i veći angažman u zapošljavanju povratnika, jer samo tako oni koji se vrate imat će od čega da žive.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
