{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Hodžić: BiH može ostati bez šuma zbog alarmantne epidemiološke zaraze

F
7.7.2013. u 09:12
0
20
Hodžić: BiH može ostati bez šuma zbog alarmantne epidemiološke zaraze
0
Hodžić: BiH može ostati bez šuma zbog alarmantne epidemiološke zaraze
Foto: Ilustracija
Pored ilegalnih sječa šuma Bosna i Hercegovina se trenutno suočava sa još većim problemom - sušenja šuma, što je posljedica suša od prošle godine. To je sada izazvalo epidemiološku zarazu i pojavu štetnog insekta - potkornjaka koji suši šumu - rekao je u razgovoru za Agenciju FENA direktor Javnog preduzeća Šume Tuzlanskog kantona Refik Hodžić.
O ovom problemu, tvrdi, ne oglašavaju se nadležne federalne institucije, a vlasnik šuma i šumskog zemljišta po Ustavu je Federacija BiH.

"Ustav FBiH decidno je rekao da Federalna vlada i Federalno ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo mora reagovati na to, jer je alarmantna situacija na terenu. Može se desiti da se izgube kompleksi i kompleksi šuma, da se osuše od posljedica ove zaraze", ističe Hodžić.

Radi se o insektu potkornjaku, koji se zavlači u koru drveta i presijeca provodne sudove debla, usljed ćega se deblo suši, to jest nema više cirkulacije prometa u drvetu.

Zbog daljnjeg razmnožavanja potkornjaka stabla bi se morala sjeći kako ne bi nastupio kalamitet prerazmnoženje. U toku godine ovaj insekt se razmnožava dva puta i izuzetno voli visoke temperature, pa se može desiti da ima i tri generacije u toku godine.

"Kada je u pitanju zdravstveno stanje šume tu nema granica tako da je ova epidemiološka zaraza prisutna u cijeloj BiH. Usljed suše 2012. godine došlo je do slabljenja imuniteta stabala, pogotovo onih koja imaju plitak korjenov sistem", ustvrdio je Hodžić.

Drugi problem predstavlja Evropska uredba o prometu drveta EUTR (European Union Timber Regulation), koja je stupila na snagu u martu ove godine, a odnosi se na to da se drvo i proizvodi od drveta mogu uvesti u EU samo ukoliko su dobiveni iz legalnih sječa.

"Prema ovoj uredbi od izvoznika se traži da moraju imati dokaze da drvo potiče iz šuma s kojima se upravlja na održiv način, odnosno da nije ilegalnog porijekla. Dakle, za određeno drvo mora se imati popratna dokumentacija da je posječeno u skladu sa zakonom", ističe Hodžić.

U smislu bespravnih sječa, Tuzlanski kanton u odnosu na druge kantone u Federaciji BiH ima najbolje rezultate, gdje se broj takvih prijava godišnje kreće između 600 i 700, što iznosi 1.500 metara kubnih.

"U drugim kantonima ovaj broj je od pet do deset puta veći. Razlika je u tome što su u Tuzlanskom kantonu čuvari šuma smješteni unutar preduzeća Šume TK, a kod ostalih su smješteni unutar Kantonalnih uprava za šumarstvo. Također, problem leži i u nepostojanju federalnog zakona o šumama, zbog čega je s godinama povećana ilegalna sječa šume", kazao je Hodžić.

Zato se dešava da "iako se prekršajna ili krivična prijava podnese ona pada kod Suda, jer ne postoje propisi“. To još više, smatra on, daje podsticaj za bespravnu sječu u BiH.

Prije 12 mjeseci usvojen je Zakon o šumama TK, pomoću kojeg su se smanjile ilegalne sječe šuma, odnosno počelo je sankcionisanje počinilaca bespravnih sječa.

U Kantonu Sarajevo ovaj zakon se trenutno nalazi u formi nacrta, u Zeničko-dobojskom kantonu također je još u proceduri, a donesen je i u Unsko-sanskom i Srednjo-bosanskom kantonu.

U razgovoru za Fenu direktor JP Šume TK ukazao je na činjenicu da trupci, odnosno šumski drvni asortimenti koje proizvodi JP Šume TK ne izvoze se u druge zemlje, jer su kupci ovog preduzeća 90 posto iz Tuzlanskog kantona, a 10 posto ih je iz ZDK i Sarajevskog kantona.

"Naši kupci koji izvoze u druge zemlje izvoze poluproizvode i finalne proizvode i njima će pozitivna ocjena međunarodne certifikacijske tvrtke, koju je dobilo više od 56 hektara šuma preduzeća Šume TK, puno značiti jer njihovi kupci traže certifikat FSC, odnosno potvrdu da li drvo od kojeg prave svoje proizvode potiče iz šuma s kojima se upravlja na održiv način", kaže Hodžić.

Tako će izvoznici drvnog asortimana moći neometano izvoziti proizvode van granica BiH.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: