{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Hoće li reforme osnovnog obrazovanja dovesti u pitanje kvalitet

15.10.2015. u 08:03
120
94
Hoće li reforme osnovnog obrazovanja dovesti u pitanje kvalitet
120
Hoće li reforme osnovnog obrazovanja dovesti u pitanje kvalitet
Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo u narednom periodu radit će na opsežnim reformama u osnovnom obrazovanju. Ključno pitanje o kojem se proteklih mjeseci najviše govorilo je eventualno vraćanje na osmogodišnji sistem.
Kada je izvršena reforma osnovnog obrazovanja u BiH 2004. godine te uveden devetogodišnji sistem koji je trebao označiti neko novo, bolje i savremenije doba za obrazovanje, niko nije mogao ni slutiti da će se 2015. godine razmišljati o vraćanju na staro. Dosadašnje iskustvo "s obje strane katedre" govori nam da postoji mnogo nedostataka u devetogodišnjem sistemu obrazovanja te se već ozbiljno razmišlja o promjenama.

Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju koji je donesen 2003. godine na nivou BiH nametnuo je obavezu da djeca sa punih 6 godina kreću u školu i da njihovo obrazovanje traje devet godina. U skladu s tim zakonom kantonalna ministarstva su počela implementaciju devetogodišnjeg obrazovanja.

Saudin Sivro, predsjednik Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo, u razgovoru za Klix.ba istakao je kako sistem devetogodišnjeg obrazovanja nikada nije zaživio u praksi kako je to teoretski zamišljeno.

"U suštini, nama u Sindikatu nije problem u godinama trajanja osnovnog obrazovanja, niti u ukidanju devetog razreda, iz prostog razloga što bi, ukoliko bi i došlo do vraćanja na stari osmogodišnji sistem, djeca duže pohađala predškolski odgoj, a kraće osnovnu školu. Imali bismo više zaposlenih odgajatelja, a manje učitelja. Međutim, prosvjetni radnici za razliku od političara djecu ne mjere u novcu, već kroz znanje, ljubav i pažnju koju im pružaju. Mi insistiramo na poboljšanju uslova rada za učenike i nastavnike, kurikularnoj reformi, kvalitetnijoj udžbeničkoj politici, većem ulaganju u obrazovanje, a posebno u stručno usavršavanje prosvjetnih radnika s ciljem poboljšanja njihovih kompetencija. To je bit cijele priče", rekao je Sivro.

Neko je uzeo novac, a učenike i nastavnike ostavio da se sami snalaze



Iskustva direktora škola, nastavnika i najvažnije učenika govore o opterećenosti učenika gradivom, nedovoljno sređenim planovima i programima, velikom broju udžbenika, zatim težini samih udžbenika i još mnogo toga, te su jasan alarm da se nešto mora mijenjati. Kada je u pitanju problem devetogodišnjeg obrazovanja Sivro je naglasio nedosljednost u sprovođenju onoga što je započeto.

"Devetogodišnje obrazovanje je trebalo biti podijeljeno na tri trijade, a u svakoj od njih bi fokus obrazovanja i odgoja bio različit, odnosno trebali smo imati opće, zatim osnovno i napokon, bar donekle, usmjereno obrazovanje. Ništa od toga se nije desilo. "Veliki stručnjaci" u ministarstvima, prosvjetno-pedagoškim zavodima i raznim agencijama su uzeli velike svote novca, prepisali projekat po nalogu stranaca i ostavili učenicima i njihovim nastavnicima da se sami snalaze kako znaju i umiju. Samo zahvaljući entuzijazmu i posvećenosti prosvjetnih radnika, danas možemo kazati da je obrazovni sistem još uvijek vitalan i učinkovit", rekao je Sivro.

Najavljena je evaluacija devetogodišnjeg obrazovanja, nakon čega bi se trebala razmatrati mogućnost povratka na osmogodišnji sistem. Iz Ministarstva za obrazovanje Kantona Sarajevo ističu kako je eventualno vraćanje na osmogodišnji sistem dugoročan proces. Zbog svega toga realnije je očekivati korjenite reforme nastavnih planova i programa od ukidanja devetogodišnjeg sistema.

"Pitanje vraćanja na osmogodišnje obrazovanje je u KS aktuelno već nekoliko godina, a prije izvjesnog vremena kantonalni sindikat je ministarstvu zvanično podnio zahtjev da se vrati osmogodišnje obrazovanje. Da bi se uopšte razgovaralo o promjenama potrebno je izmijeniti Okvirni zakon o osnovnom obrazovanju pa bi se tek onda moglo razmišljati o tome od koje generacije bi trebalo započeti proces osmogodišnjeg obrazovanja. To nije nimalo jednostavno. Za to je potrebno vrijeme, ali se aktivno razmišlja o tome", saopćeno je za Klix.ba iz Ministarstva za obrazovanje, kulturu i mlade KS.

Prema nekim informacijama na reformama će se raditi ubrzano, a do kraja godine se očekuje usvajanje Zakona o osnovnom obrazovanju.

Zastarjeli planovi i programi i zapošljavanje kadrova koji su završili po Bolonjskom sistemu



Navedeno je i da nužnost promjena podrazumijeva inovativnost u nastavnim planovima i programima, ali i omogućavanje zapošljavanja kadrova koji su studij završili po Bolonjskom procesu.

Ministar obrazovanja KS već je započeo mjere racionalizacije i ušteda u školama kako bi se konsolidovali rashodi. I po tom pitanju javili su se brojni problemi. Došlo je do spajanja razreda, određene škole su se trebale spajati, prosvjetni radnici su ostajali bez norme, pa je bilo manje konkursa na određeno i još mnogo toga.

Upravo kod ušteda i racionalizacije dolazimo do suštine cijele priče. Naime, zbog propusta i grijehova prethodnih vlasti došlo se u poziciju nužnosti ušteda. Nema sumnje u mnogim sektorima racionalizacija je neophodna, ali ne treba mnogo pameti za zaključak da su uštede u obrazovnom sektoru rizičan potez. Napredak i razvoj svakog društva se zasniva na kvalitetnom obrazovanju. Pitanje je koliko ćemo imati kvalitet uz brzoplete reforme i pomalo smiješne uštede. Direktorima osnovnih škola između ostalog je preporučena štednja kancelarijskog materijala, higijenskih potrepština i još mnogo toga.

Opasnosti koje reforma može donijeti



Ipak, i ukoliko ne dođe do ukidanja devetogodišnjeg sistema obrazovanja, što je u ovom trenutku realnija opcija, ostaje otvoreno pitanje šta će sve podrazumijevati reforma osnovnog obrazovanja. Najavljeno je reduciranje obima gradiva iz svih predmeta na način da će biti određeno šta učenici iz nekog predmeta moraju znati kada završe razred. Zatim postoji mogućnost da u prvom razredu rade odgajateljice umjesto učiteljica, s tim da bi učiteljice mogle dio nastavnog procesa obavljati do šestog razreda.

Problemi koji se ovom reformom pojavljuju su nesagledivi. Prije svega ministarstvo će imati ogromnih poteškoća da sačuva radna mjesta, jer će se evidentno pojaviti višak nastavnog kadra. Drugo, da bi smanjili obim gradiva iz nekih predmeta, i to čak do 30 posto, doći će do odražavanja na kvalitet. Tako postoji inicijativa da se predmet historija ne predaje hronološki već tematski, što će kao rezultat imati generacije sa oskudnim i površnim znanjem.

U svakom slučaju, iako su reforme neophodne one ne smiju ići na štetu kvalitete obrazovanja a najave koje imamo nimalo ne ohrabruju ni roditelje ni prosvjetne radnike.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: