Kolumna
0

Hoće li BiH ući u Vijeće sigurnosti UN-a?

Sarajevo-x.com
Bosna i Hercegovina ima dobre šanse da postane nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a što bi za poziciju same zemlje na međunarodnoj političkoj sceni imalo itekako pozitivan utisak i, diplomatski gledano, zemlji donijelo više ugleda i koristi. No, pitanje je ipak da li će se to desiti usljed nekih iznenadnih okolnosti. Iz New Yorka, specijalno za Sarajevo-x.com, ovu temu analizira bivši ambasador BiH pri UN Muhamed Sacirbey.

Piše: Muhamed Sacirbey Priredio: Asim Bešlija

Bosna i Hercegovina čeka spremna da pobijedi izbor za dvije godine dug mandat nestalne članice Vijeća sigurnosti UN-a. Poljska, jedina konkurencija BiH na izboru najavljenom za narednu godinu, poslala je poruku drugim zemljama članicama UN-a da povlači svoju kandidaturu. Već tokom nedavne posjete predsjedavajućeg Predsjedništva Harisa Silajdžića New Yorku i Ujedinjenim narodima, Poljska je zaključila da ne može pobijediti BiH, i tiho naznačila da će se povući u korist i podršku BiH. (Poljska je, naime, zatražila podršku BiH za novu kandidaturu za dvogodišnji mandat nakon što se završi ovaj bosanskohercegovački).

Bosna i Hercegovina, veliki kandidat

BiH ima nekoliko prednosti u odnosu na Poljsku:

  • Kao što je zabilježeno tokom prethodnih izbora među 'Istočnoevropskom grupom' , Hrvatska je pobijedila članicu EU i NATO-a, Republiku Češku. Mnoge države, posebno one nesvrstane, osjećaju da su zemlje EU i NATO-a već i previše predstavljene u Vijeću sigurnosti. (Na Poljsku se vjerovatno gleda kao na nekoga svrstanog na stranu SAD-a, posebno nakon nedavne debate o 'raketnom štitu' čime možete jednako dobiti i izgubiti glasove u UN-u).
  • BiH ima međukulturalne preference.
  • BiH će vjerovatno dobiti podršku članica Organizacije islamske konferencije
  • Manje države mogu biti veliki kandidati ako ih se prihvati kao nekoga ko je fokusiran na zajedničke interese sa drugim zemljama prije nego na okupiranost vlastitim interesima zbog bilo kojeg pitanja pred Vijećem sigurnosti (kao što su, recimo, SAD, Rusija,Kina, Francuska,Velika Britanija). Diplomatski predstavnici mogu igrati odlučujuću ulogu jer su UN kao globalni parlament gdje vlastita poznanstva, sposobnost komunikacije i lobiranja jesu važniji nego u tradicionalnoj bilateralnoj diplomatiji.

Predstavnici BiH u Ujedinjenim Narodima, zamjenik predstavnika Mirsada Čolaković, kao i odlazeći ambasador Miloš Prica, bili su nepokolebljivi u promociji kandidature BiH, čak i kada su neki zvaničnici ministarstva vanjskih poslova u Sarajevu bili skeptični. To pokazuje vrijednost predstavnika pri UN-u koji su tu da procijene situaciju kao i da aktivno promoviraju poziciju i planove BiH. Čak i kada sam nedavno upitan od strane nekih zvaničnika ministarstva iz Sarajeva o mudrosti i održivosti kandidature BiH ( kandidatura za članstvo u Vijeću sigurnosti je podnijeta za vrijeme moga mandata kao ambasadora pri UN, prije skoro jednu deceniju), ja sam naznačio moju uvjerenost da će bh. predstavnici i intenzivna ostavština imati dobru šansu da presude pri izboru.

Vizija BiH spremne za globalno liderstvo

Tokom naše odbrane bh. građana i prava unutar okvira UN-a u ranim 90-im, nismo uvijek pobjeđivali ali smo stekli reputaciju države koja nije prestrašena velikim silama i koja neće dopustiti da šutnja stoji kao odgovor UN-a u pogledu događaja u BiH. Mi smo dobijali rezolucije unutar Generalne skupštine kada Vijeće sigurnosti UN-a nije htjelo djelovati. Od različitih UN-ovih foruma do medija, mi smo bili glas koji se čuo i bio važan. Mi smo shvatili da mi moramo brinuti i biti glas u pogledu drugih genocida i agresija, od Ruande do Balkana, ako ni zbog kojeg drugog razloga a ono zbog većeg kredibiliteta kada smo se borili za slučaj BiH. Naš glas i pogled su traženi od drugih. Prije skoro deceniju, moji zamjenici u misiji BiH pri UN, uključujući Lidiju, Miloša i Azru, i ja smo odlučili da objavimo kandidaturu BiH za Vijeće sigurnosti. Vjerovali smo da je najveća smetnja koja se treba preći, shvatanje da BiH, kao država koja je još uvijek bila subjekt rasprave pred Vijećem sigurnosti, ne bi trebala biti u primarnom multilateralnom tijelu koje se bavi tim pitanjem. S druge strane, bili smo više uvjereni da u dekadi, kada će njena kandidatura biti tekuća, BiH će biti priča o uspjehu u izgradnji mira i reintegraciji.

Mi smo također vjerovali da je BiH kao kratkotrajni član UN-a, pokazala liderstvo i diplomatski utjecaj, u najmanju ruku kako bi prevazišla negativna razmatranja prema kandidaturi u očima drugih država i posebno njihovih diplomata pri UN-u.

Kakav je utjecaj na običnog građanina BiH?

Nažalost, BiH nije dovoljno napredovala u pogledu reintegracije. Država još uvijek treba da daleko napreduje u pogledu zrelosti, integriteta i efikasnosti institucija. Kada smo predali kandidaturu BiH dekadu prije, mi smo također očekivali da će članstvo zemlje u Vijeću sigurnosti pomoći promociji imidža BiH, ekonomije kao i političkog utjecaja. Vjerovatno zbog toga neki strani zvaničnici nisu bili entuzijasti u pogledu BiH i njenog utjecaja i identiteta kroz ovu kandidaturu. Bez obzira da li se radi o kontekstu ekonomskih investicija i razvoja ili euro-atlantskim integracijama i viznim režimima, izbor BiH u Vijeće sigurnosti UN-a će utjecati na život svakog Bosanca i Hercegovca.

Srbija kao protukandidat?

BiH još uvijek nije osigurala izbor. Moguće je da će neki pokušati da potkopaju njenu kandidaturu iako nema nijednog najavljenog protukandidata. Bilo je spekulacija da će Srbija poslati svoju kandidaturu u posljednji čas. Bez obzira na to, Srbija je zbog Kosova, kao i nesaradnje sa ICTY-em i ICJ-em, tema pred Vijećem sigurnosti UN-a što bi je efektivno diskvalificiralo. A, Bosna i Hercegovina je shvaćena kao preferrirani kandidat, kao država čak i u pogledu relativno malog ali dugotrajnije efektnijeg diplomatskog prisustva u UN-u.