BiH
2

HNK: Inspekcija pronašla 144 osobe koje rade "na crno"

FENA
Foto: FF PIXMOS
Foto: FF PIXMOS
U Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK) 144 osobe rade "na crno", odnosno nisu prijavljene kod svojih poslodavaca, rezultati su akcije pojačanog nadzora rada "na crno" koju je od 16.03. do 11.04. 2014. godine provela Inspekcija rada i zaštite na radu tog kantona.

U sklopu akcije izvršen je ukupno 421 pregled, od čega 291 redovni i 130 kontrolnih (nakon otklanjanja nedostataka). Izdano je devet prekršajnih naloga, a djelovanjem inspekcije zasnovano je 117 radnih odnosa.

"Akcija je imala za cilj kontrolni nadzor privrednih subjekata, koji su do sada bili rjeđe ili gotovo nikako kontrolirani, a riječ je o većim trgovačkim centrima, auto kućama i servisima, te drugim privrednim subjektima", kazao je na konferenciji za novinare pomoćnik ministra zdravstva, rada i socijalne skrbi HNK-a Antonio Vujica.

Po njegovim riječima, ova akcija nije bila najavljivana jer, kako je kazao, u tom slučaju poslodavci ili "sakriju djelatnike", ili ih prijave pa odmah nakon kontrole odjave, čime izbjegavaju izvršavanje svojih zakonskih obveza.

"Ovakvih će akcija do kraja godine biti još barem dvije i iz istih razloga one neće biti najavljivane", kazao je Vujica.

On je naglasio kako brojka od 144 djelatnika koji rade "na crno" u kantonu nije stvarna brojka, jer je nju, kako je kazao, nažalost nemoguće utvrditi niti u mnogo uređenijim zemljama.

Vujica je u cilju sprečavanja rada "na crno" predstavio i anonimnu anketu koja se od danas nalazi na službenoj web-stranici Vlade HNK-a, a sve u cilju kako bi se prikupilo što više informacija o ovoj problematici, od prijavljivanja rada "na crno", tržištu rada, radnim odnosima do prava uposlenika.

Na konferenciji za novinare istaknuta je hitna potreba usvajanja zakona o radu HNK-a, koji se trenutno u formi prijedloga nalazi u skupštinskoj proceduri.

Stručna savjetnica za rad i zapošljavanje u Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne skrbi HNK-a Elina Vasilj na konferenciji je kazala kako do rada "na crno" ne bi dolazilo kada bi poslodavci uredno radili svoj posao, odnosno plaćali svoje doprinose i obveze prema državi.

Istaknula je jako dobru saradnju sa službom za zapošljavanje, posebno kada je u pitanju poticaj za zapošljavanje teško zapošljivih grupa ljudi kao što su žene preko 45 godina, te mladi koji godinama čekaju prvo radno iskustvo.

"Služba je u tom smislu i napravila neke akcije kao što su prvo radno iskustvo, dodatno obrazovanje, zapošljavanje invalida i žena preko 45 godina starosti", kazala je.

Vasilj je, također, istaknula potrebu usvajanja zakona o radu jer, kako je kazala, da bi taj sektor funkcionirao neophodno je prvo da postoji zakonska regulativa pa tek onda dolaze inspektori koji vrše nadzor nad istim, nakon čega se mogu dobiti neki pozitivni rezultati.