{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Historičar Enver Imamović: Za vrijeme vladavine Tvrtka I prestali su napadi na Bosnu

A
10.3.2014. u 11:04
73
78
Historičar Enver Imamović: Za vrijeme vladavine Tvrtka I prestali su napadi na Bosnu
73
Historičar Enver Imamović: Za vrijeme vladavine Tvrtka I prestali su napadi na Bosnu
Enver Imamović (Foto: Anadolija)
Bosansko kraljevstvo je svoje najslavnije dane doživjelo u drugoj polovini 14. stoljeća pod vodstvom najvećeg bosanskog vladara kralja Tvrtka I Kotromanića, koji je umro na današnji dan 1391. godine.
Tvrtko I Kotromanić je na tron stupio 1353. godine kao 15-godišnji dječak, naslijedivši strica koji nije imao potomaka. Iako je bio mlad, Tvrtko I je već na samom početku svoje vladavine pokazao mudrost vladanja koja mu je kasnije omogućila veliki ugled u srednjevjekovnoj Evropi. Ubrzo nakon njegovog dolaska na vlast, ugarski kralj šalje dvije vojske na Bosnu, ali je nije uspio pokoriti.

Historičar Enver Imamović, čovjek koji decenijama istražuje prošlost srednjovjekovne Bosne, za Agenciju Anadolija (AA) je kazao kako je odmah nakon odbijanja napada ugarske vojske Tvrtko I krenuo u ofanzivu prema istoku zemlje i Srbiji, odakle je u prošlosti prijetila velika opasnost.

"On je u tom pohodu proširio granice Bosne daleko u unutrašnjost današnje Srbije. Osvojio je čitav današnji Sandžak, gotovo čitavu Crnu Goru, a zatim je priključio jadransku obalu od Kotora do Neretve. Nakon toga kreće na zapad, jer je i s te strane prijetila opasnost i na kraju je pokorio sve oblasti hrvatske obale do iznad današnjeg Zadra, čitavu dalmatinsku obalu i sve otoke, a jedina oaza je ostala Dubrovačka republika", rekao je za AA Imamović. On je naglasio kako takav uspjeh nije ostvario nijedan bosanski vladar ni prije ni poslije njega. Tvrtku I je to bio povod da dotadašnjoj tituli bana doda evropsku titulu kralja. Od 1377. godine Tvrtko I Kotromanić je kralj, a Bosna kraljevina.

Govoreći o periodu vladavine kralja Tvrtka I Kotromanića, Imamović je istakao kako najveći bosanski vladar nije bio samo veliki ratnik i osvajač, već je Bosna u tom periodu doživjela ekonomski i kulturni procvat. Tvrtko I je koristio prirodna bogatstva pa je otvarao rudnike, gradio ceste i održavao trgovačke odnose s evropskim velesilama kao što su Đenova, Venecija, Dubrovačka republika, Napulj, Austrija, Bugarska, Španija i Mađarska.

Zlatna knjiga počasnih građana Mletačke republike



Tvrtko I je tokom prvih godina svoje vladavine bio neoženjen pa su mnogi evropski vladari nudili svoje kćeri za žene u namjeri da dobiju potomstvo s dinastijom Kotromanića. Bosanski kralj se odlučio vjenčati s bugarskom princezom Dorotejom, kćerkom cara Šišmana. Tvrtko I i Doroteja su dobili sina Tvrtka II, koji je nakon smrti oca naslijedio krunu kralja Bosne.

O moći i ugledu tadašnje Bosne dovoljno govori i podatak da je Mletačka republika, koja je imala trgovačke odnose s Bosnom, kralja Tvrtka I upisala u zlatnu knjigu svojih počasnih građana zajedno s njegovom suprugom i svim srodnicima.

Profesor Imamović je kazao kako u njegovo vrijeme Bosna nije bila samo politički moćna država, već se isticala i kulturom.

"U to vrijeme prijestolnica je bio Bobovac koji se nalazi u brdima iznad Kraljeve Sutjeske. Na taj dvor su dolazili ambasadori mnogih zemalja, ali i kulturni djelatnici pa tako imamo zapise da su tu dolazili glumci iz Dubrovnika, Zadra i Venecije kao i mnogi putnici prema Svetoj zemlji. Tu su se okupljale i bosanske velmože, posebno zimi, a na dvoru su se održavale pozorišne predstave i recitali", kazao je Imamović za AA.

U to vrijeme Bosna se razlikovala od okolnih zemalja i po posebnoj vjeri koja se zvala crkva bosanska. Kako nije bila na liniji zvaničnog kršćanstva, bila je na meti evropskih križara i inkvizicije. Ipak, Tvrtko I je bio toliko moćan da su za vrijeme njegove vladavine napadi prestali, a Bosna je uživala u miru i blagostanju.

O Tvrtkovoj moći možda najbolje govore čuveni zlatnici koji su kovani prilikom njegove inaguracije za kralja. Imamović je rekao kako je takav zlatnik jedinstven u evropskoj numizmatici, jer je najveći zlatnik ikad kovan u Evropi. Bio je promjera tri centimetra, debljine jednog milimetra, težak 14 grama i napravljen od 24-karatnog zlata.

"Zlatnik je važan i zbog obilježja bosanske državnosti, jer s jedne strane ima ona bosanska obilježja koja su bila historijska srednjevjekovna državna obilježja. To su grb i zastava s ljiljanima. Na jednoj strani zlatnika je bosanski grb sa šest ljiljana, a okolo također ljiljani. Upravo nam je taj zlatnik poslužio 1991. godine kao osnova za prijedlog zvanične zastave Bosne i Hercegovine", prisjeća se Imamović.

Grobnice vladara i zlatni plašt s ljiljanima



Dokazi bosanskog razvoja u srednjem vijeku su i bogumilske knjige pisane na bosančici. Dobar dio tih knjiga, ukrašenih krasnopisom i slikama, sačuvan je i pohranjen u bibliotekama širom svijeta.

Profesor Imamović je rekao kako je Bosna imala sreću jer su otkrivene sve grobnice banova i vladara. Prva grobnica bosanskih vladara, gdje su pronađeni i ostaci kralja Tvrtka I, je otkrivena 1909. godine u Arnautovićima kod Visokog.

"To je bio jedinstven nalaz. Kada su arheolozi skinuli ploču u grobu su našli stećak, a preko stećka plašt sačuvan kao da je tek stavljen. Plašt je bio ukrašen državnim obilježjima, grbom sa šest ljiljana. Međutim, zbog nestručnog rukovanja plašt se nakon dodira raspao, tako da su sačuvana samo zlatna obilježja koja se čuvaju u Zemaljskom muzeju", rekao je Imamović, dok nam je govorio o Tvrtkovim vremena u botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja u Sarajevu koji je zatvoren već 17 mjeseci.

Imamović smatra kako je današnji odnos prema prošlosti u BiH dvojak te da je historija zanemarana. On je kazao kako je činjenica da je historija kao predmet gotovo pa ukinuta u školama, ali da postoji interes građana da saznaju nešto više o tome. U okviru toga je i inicijativa o podizanju spomenika Tvrtku I na Trgu Bosne i Hercegovine, ispred zgrade državnih institucija.

"Svaki narod u BiH ima pravo na svoju prošlost. Nijedan od tri naroda u BiH ne smije drugome narodu osporavati njegovo pravo na nacionalno izjašnjavanje i kulturnu tradiciju. U tom pogledu ne treba sprečavati inicijativu i gledati je prijekim okom. Ako odete u bilo koju evropsku prijestolnicu, vidjet ćete da svaka ima monumentalni spomenik koji evocira uspomenu na prošlost i velika imena", kazao je Imamović.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: