Tradicionalna vjerska manifestacija
0

Hiljade vjernika prisustvovalo 501. Ajvatovici

FENA
Foto: Gornjivakuf-x.com
Foto: Gornjivakuf-x.com
Nekoliko hiljada muslimana iz BiH i svijeta prisustvovalo je današnjem centralnom događaju obilježavanja 501. Dana Ajvatovice u Pruscu kod Donjeg Vakufa.

Tradicionalno, ispred Ajvaz-dedine stijene proučena je Kišna dova a na ajvatovičkoj livadi pripremljen prigodan vjerski program, u kojem su sudjelovali i gosti iz Turske i Irana.

U svom govoru na Ajvatovici reisu-l-ulema IZ u BiH Mustafa ef. Cerić kazao je da je Ajvatovica, trajući petsto godina, potvrdila svoj smisao i značaj te da je "obaveza generacija Bošnjaka koje dolaze da ustanove standarde za vrednovanje bošnjačkih duhovnih, intelektualnih i umjetničkih postignuća, koja će biti poticaj da rade više i bolje u afirmaciji bošnjačkog nacionalnog i kulturnog identiteta".

Kao narod Bošnjaci se, po njegovim riječima, trebaju vratiti temeljnim načelima njihove vjere, tradicije i kulture koja ih uči da smisao života nije pohlepa, da sreća nije u gomili materijalnih stvari, nego u poimanju smisla života i pozivu za mir, sigurnost, nesebičnost u pružanju pomoći drugima.

"To nas je naučio Ajvaz-dedo koji je vjerovao da postoji alternativa za vodu za njegov narod unatoč stjenovitom brdu, a to je iskrena dova upućena Uzvišenom Bogu, koju i mi ovdje i sada upućujemo za mir i sreću svakog čovjeka", rekao je reis Cerić.

U mozaiku bosanske realnosti Ajvatovica postaje prepoznatljiva po viševjekovnom čuvanju i njegovanju tradicije, programskim sadržajima u duhu vremena u kojem živimo, razvojnom planu infrastrukture te velikog broja posjetilaca kako iz BiH, tako iz prijateljskih zemalja Turske, Irana i susjednih zemalja. Zato s pravom očekujemo od državnih organa da donesu odluku o proglašavanju Ajvatovice područjem od posebnog značaja za BiH, kazao je u obraćanju travnički muftija Nusret ef. Abdibegović, predsjednik OO 501. Ajvatovice.

Za najorganizovaniju povorku na Ajvatovici proglašena je povorka iz džemata Kruščica kod Viteza. Sa 72 konjanika najbrojnija je bila konjica iz Karaule.

Najkićeniji bajraktar bio je Amar Ajkunić iz bugojanskog džemata Poriče a najkićeniji konjanik Salko Halilović iz Donjeg Vakufa. Konjica iz Sarajeva proglašena je najkićenijom.

Najmlađi konjanik bio je Faris Memić iz Mostara a najstariji Šećo Muslimović iz Viteza.

Za najmlađeg bajraktara proglašen je Ahmed Burek iz prusačkog naselja Rika dok je najstariji bio Muhamed Bilal iz Rovne kod Busovače.