{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Hidroelektrane prijete bosanskohercegovačkoj prirodnoj oazi

18.10.2013. u 12:29
12
13
Hidroelektrane prijete bosanskohercegovačkoj prirodnoj oazi
12
Hidroelektrane prijete bosanskohercegovačkoj prirodnoj oazi
Hutovo Blato (Foto: AFP)
Hutovo blato, jedno od najvećih staništa migratornih ptica na Balkanu, prostire se na 7.400 hektara. No, netaknuti krajolik uskoro bi mogao biti neplodna pustinja, upozoravaju ekološki aktivisti i poljoprivrednici. Razlog za ovo je najavljena izgradnja tri hidroelektrane u Bosni i Hercegovini i jedne u susjednoj Hrvatskoj.
"Ovaj projekt ugrožava posljednje tragove sredozemnih močvara u delti Neretve i mi se borimo da ih zaštitimo", kazao je hidrolog Zoran Mateljak, voditelj projekata u WWF-u (Svjetski fond za zaštitu prirode) u BiH.

Ornitolog Marinko Dalmatin je upozorio da će se, ukoliko se nastavi projekt, močvara Hutovog blata pretvoriti u tresetište, potpuno degradiranu zonu bez vrijednosti. Tu više neće biti vode, sve ptice i druge životinje će otići, a ostat će nam samo mogućnost sadnje kukuruza na ovom mjestu" kazao je Dalmatin.

Projekt za hidroenergetski sistem u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj je prvi put pokrenut prije gotovo 40 godina. U to vrijeme, četiri postrojenja su izgrađena duž rijeke Trebišnjice, koja se ulijeva u Jadransko more, u blizini čuvene srednjovjekovne luke Dubrovnik.

Trebale su biti igrađene još četiri hidrocentrale, ali je sve prekinuto '90-ih početkom rata i raspadom Jugoslavije.

Sada, suočena sa sve većom potražnjom za čistom energijom, BiH - jedna od šest republika koje su ostale nakon raspada Jugoslavije, je nastavila gradnju posljednja tri postrojenja na svom području.

Hidroelektrana na Trebišnjici (Foto: AFP)
Hidroelektrana na Trebišnjici (Foto: AFP)


Hrvatska je također počela raditi na svom novom postrojenju u blizini Dubrovnika.

Hidroelektrane RS-a i Hrvatske zajedno mogu povećati godišnju proizvodnju električne energije sa sadašnjih 2.800 gigawatt sati (GWh) godišnje na 3.900 GWh.

Ulaganje u završnoj fazi sistema procjenjuje se na gotovo 800 miliona eura. Očekuje se da će prva nova bosanskohercegovačka elektrana "Dabar" biti u sistemu 2017. godine te će proizvoditi blizu 250 GWh električne energije godišnje.

BiH koristi samo 30 posto svog hidroenergetskog potencijala, kažu stručnjaci, i jedan je od rijetkih izvoznika električne energije u jugoistočnoj Evropi.

No, kako bi se vodom napunile nove hidroelektrane, potrebna je promjena toka rijeke Zalomke i njenih pritoka koje teku do Hutovog blata i delte rijeke Neretve. To bi moglo značiti katastrofu za deltu, jedan od glavnih izvora navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta u BiH i Hrvatskoj.

"Oni nas ne pitaju ništa, energetski lobiji su jači", rekao je Nikola Zovko, šef Parka prirode u Hutovom Blatu.

Nekoliko kilometara južno od Hutovog Blata, voćari, vinogradari i poljoprivrednici s područja Metkovića boje se da će zalihe vode za navodnjavanje potpuno presušiti.

Područje je već pod utjecajem salinizacije tla, a smanjenje protoka svježe vode uzvodno dodatno će povećati komponentu soli u vodi koju koriste. Ekološki aktivist Željko Marić upozorava da bi područje moglo postati "slana pustinja" u idućih 15-20 godina.

"Ako se sve veće količine vode preusmjeravaju, salinizacija će se dodatno povećati", rekao je Marić .

Mate Kaleb (Foto: AFP)
Mate Kaleb (Foto: AFP)


Mate Kaleb, agronom i poljoprivrednik iz Metkovića, tvrdi da voda za navodnjavanje u delti Neretve već sadrži 2.000 miligrama soli po litru.

"Normalna voda sadrži 350 mg po litru,a morska voda od 3.000 do 4.000 mg po litru. Brojke govore same za sebe", tvrdi Kaleb.

Upravitelj postrojenja "Dabar", Radivoje Bratić, kaže da će tok površinskih voda biti promijenjen, ali da to neće dovesti do katastofe u ekosistemu.

"Naš cilj je smanjiti ozbiljne posljedice, a imamo i planirane mjere za intervenciju ukoliko bude potrebno", kaže Bratić.

Nebojša Jerković, lokalni dužnosnik zadužen za ruralni razvoj, procjenjuje da će dobit od prodaje električne energije iz novih pogona biti ista kao od prodaje mandarina sa tog područja, blizu 30 miliona eura godišnje.

"Za njih (graditelje hidroelektrana), voda nije zajedničko bogatstvo od kojeg bi svako trebao imati koristi", poručio je Jerković, piše AFP.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: