Cilj je da građani dobiju informacije gdje i kako mogu naknadno završiti osnovnu školu, a s druge strane, kako je u izjavi za Agenciju Fena kazala Azra Ramić, predstavnica GIZ-a, stvaranje pozitivnog imidža "da se ljudi ne stide što nisu završili osnovnu školu već da ih mi motivišemo da se ponovo vrate u osnovnu školu“.
"S obzirom na to da je to ugrožena populacija, marginalizirane grupe, nemaju posla, želimo da im kažemo da se vrate i školu ponovo, jer, ukoliko se vratite u školu vi ste heroji svakodnevice i trebate biti ponosni na to, a ne da se stidite", poručila je Ramić.
Naglasila je da je želja organizatora projekta "Podrška obrazovanju odraslih“ u kome učestvuju Federalno ministarstvo obrazovanja, njemačka vladina organizacija GIZ i Švicarska razvojna agencija (SDC) da animiraju i informišu ljude da se ponovo uključe u sistem obrazovanja, jer je cilj povećati zapošljivost tih ljudi da imaju šansu na tržištu rada.
Federalni ministar obrazovanja i nauke Damir Mašić smatra da obrazovanje ne može ostati na kantonalnom nivou u FBiH jer ovaj sistem ne funkcioniše, te da je obrazovni sistem u BiH i FBiH toliko podijeljen da proizvodi probleme u svim segmentima.
"U svim kantonima obrazovanje je suvereno te se stoga javljaju određeni problemi, a naš zadatak jest da radimo kontinuirano da broj nepismenih bude što manji- kazao je Mašić u izjavi za medije i podsjetio na velike projekte podrške obrazovanju odraslih koje je ovo ministarstvo sa svojim partnerima pokrenulo, a da je značajnije pomake dala upravo ova današnja kampanja "Heroji svakodnevnice“.
Federalno ministarstvo obrazovanja izdvaja određena sredstva kojima se daje podrška naknadnom sticanju osnovnog obrazovanja, posebno obrazovanja žena.
Mašić je također podsjetio da je u OŠ "Džemaludin Čaušević" bilo prijavljeno 17 osoba koje nisu imale osnovno obrazovanja, a danas ih je, zahvaljujući kampanji 70, što je mjerilo uspješnosti kampanje i aktivnosti.
"Mi se možemo truditi puno, ali strukturalne sistemske reforme su društvu potrebne. Obrazovanje više ne može i ne smije ostati u kantonalnoj nadležnosti, jer svjedoci smo koliko se problemi multipliciraju i iz godine u godinu ulazimo u sve veći ćorsokak", rekao je Mašić.
Individualno koncipirana stručna edukacija nastavnog osoblja odvijat će se u osnovnim školama u šest gradova: OŠ "Hamdija Kreševljaković" Kakanj, OŠ "Musa Ćazim Ćatić" Zenica, OŠ "Aleksa Šantić" Vojkovići, OŠ "Ivan Goran Kovačić" Mrkonjić- Grad, OŠ "Branko Radičević" Banja Luka, JU OŠ "Džemaludin Čaušević" Novi Grad Sarajevo.
Prema evropskim standardima nepismena osoba nije samo ona koja ne zna čitati i pisati, nego podrazumijeva i vještine koje bi trebala imati da bi se svrstala u pismenu osobu. Izvor nepismenosti je nepresušiv u čitavom svijetu.
Teško je dati precizan podatak koliko je danas nepismenih u BiH, ali različite procjene govore da je u BiH od 15 do pet posto nepismenih. Broj nepismenih osoba u BiH znat će se kada budu objavljeni zvanični rezultati popisa.
U Hrvatskoj broj nepismenih je dva posto, u Srbiji 16, a u Sloveniji manje od šest posto.
Esma Numanović predstavila album prvijenac: "Blista" je prava muzička poslastica
