FOTO / Hećo dijelio poticaje bez javnog poziva, novac trošen bez rezultata

Godinu dana ranije dobilo je 150.000 KM poticaja.

Naime, Asmir Hodžić, direktor Gradskih grobalja, kaže da preduzeće posluje pozitivno, ali da imaju problema sa naplatom potraživanja. Dodaje da je novac potrošen za kupovinu mašine za kopanje raka u Memorijalnom centru Potočari kod Srebrenice.

Hodžić je u Visokom kadar lokalne organizacije Stranke za BiH koju predvodi Hećo. Obojica su 2000. godine bili izabranici Općinskog vijeća Visoko, a osam godina kasnije Hodžić je bio i kandidat ove stranke za načelnika općine.

U novembru 2009. godine Vlada FBiH je Hodžića imenovala za vršioca dužnosti direktora Kožarsko-tekstilnog kombinata (KTK) Visoko. Na ovoj poziciji je ostao do aprila 2011. godine, kada se vraća u Gradska groblja.

Biti dosadan ili stranački podoban?

Za 18 mjeseci, koliko je bio na čelu KTK, Hodžić je uspio privući 1,8 miliona KM poticaja, odnosno tri puta više nego što je ovo preduzeće dobilo od 2007. godine do njegovog imenovanja. U tom periodu Groblja nisu dobijala poticaje.

Hodžić kaže da ima zloupotreba pri dodjeli poticaja, ali dodaje da su ih preduzeća koja je on vodio dobijala zato što je on bio dosadan i tražio, a ne zbog stranačkih veza.

Dodaje da je veći dio novca od poticaja za KTK potrošen za uvezivanje staža i penzionisanje 237 radnika.

Međutim, Hodžićev nasljednik u KTK-u Senad Bilalović kaže da je krajem jula 2011. godine zatekao preduzeće u katastrofalnom stanju.

"Preko 600 radničkih tužbi onemogućavaju normalno funkcionisanje. One su blokirale sve račune u bankama", objašnjava Bilalović. Dodaje da su firmu tužili i oni radnici kojima je novcem od poticaja uvezan staž.

Nema izvještaja o utrošku novca

Revizori FBiH godinama su kritikovali Ministarstvo i zbog nejasnih kriterija za dodjelu poticaja.

Kantonalno javno preduzeće Centar "Skenderija" Sarajevo je 2010. godine dobilo 50.000 KM poticaja za organizaciju manifestacije Dani zdravstva. Direktor Skenderije je u to vrijeme bio Suad Džindo, član SBiH.

Revizori su u izvještaju za 2010. godinu naveli da je rješenje doneseno isti dan kada je Skenderija podnijela zahtjev, te nisu mogli potvrditi da li je novac dodijeljen u skladu sa kriterijima raspodjele.

Iste je godine bez javnog konkursa podijeljen 7,1 milion KM za 19 državnih firmi. Godinu ranije, 16 državnih firmi je na isti način dobilo 2,5 miliona KM.

Revizori su u izvještajima naveli da nisu mogli utvrditi kako su preduzeća bodovana, te da im nije predočena dokumentacija o načinu određivanja pojedinačnih iznosa poticaja.

U Ministarstvu kažu da su preduzeća birana na bazi njihovih internih analiza, kao i na osnovu direktnih kontakata koje su ministar i njegovi pomoćnici imali na terenu. Tek 2009. godine počeli su sklapati ugovore u kojima su obavezali dobitnike poticaja da opravdaju trošenje novca, ali nije utvđen način vršenja nadzora.

Državna preduzeća ne vraćaju novac

U izvještaju za 2010. godinu Komisija za praćenje utroška poticaja Ministarstva navodi da nisu dostavljeni dokazi o utrošku za četiri firme: Pretis iz Vogošće, Vitezit iz Viteza, Zrak iz Sarajeva i Rudnici boksita iz Širokog Brijega. Njima je 2010. godine podijeljeno ukupno 2,7 miliona KM.

Ministarstvo je u ugovore ugradilo klauzulu kojom se preduzeća obavezuju da će vratiti novac koji nisu potrošili. Međutim, novac do danas nije vratilo nijedno državno preduzeće.

Erdal Trhulj, novi ministar energije, industrije i rudarstva, je u intervjuu za CIN rekao da želi izmijeniti dosadašnji način raspodjele poticaja.

Trhulj kaže da se pokazalo kako "svi oni koji pare dobiju besplatno, ne cijene te pare", čime se ljudi navikavaju da samo dobivaju sredstva, ali ne i da prave novu vrijednost.

On kaže da od ove godine namjerava preko Razvojne banke FBiH dijeliti samo beskamatne pozajmice sa odloženim plaćanjem od godinu dana. Objašnjava da će korisnici imati obavezu da vrate 80 posto od odobrenog iznosa.